Četrnaesta po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija okupila je oko 200 sudionika iz 12 zemalja, koji će tijekom tri dana predstaviti šezdesetak izlaganja iz područja filozofije, sociologije, teologije, medicine, molekularne biologije i okolišnih znanosti.
U uvodnom predavanju slovenski politolog i neuroetičar Toni Pustovrh govorio je o dilemama koje proizlaze iz kognitivnih poboljšanja čovjeka, podvrste ljudskog poboljšanja koja je usmjerena na uvećavanje i proširivanje kognitivnih sposobnosti zdravih odraslih osoba, za koje su tvrtke već stavile na tržište rane tehnologije.
Rezultati kognitivnih poboljšanja mogli bi dovesti do novih raslojavanja ljudskog roda, a svako raslojavanje donijelo bi dodatne opasnosti po čovjeka, rečeno je u raspravi.
Talijanski filozof i bioetičar Ivo Silvestro te je dileme aktualizirao na patentiranju ljudske DNK, što je ocijenjeno još opasnijim problemom.
DNK ne bi smjela biti predmet nikakve komercijalizacije i komodifikacije, jer je DNK zajedničko ljudsko naslijeđe; pogotovo je neprihvatljiva ideja stvaranja novog „supermena“, rečeno je u raspravi.
Prema mišljenju stručnjaka, ta su područja pravno „mutno“ regulirana, a etička rješenja bitno zaostaju za tehnološkim vizijama.
Skup koji organiziraju Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj, pored tri odvojene sekcije imat će niz popratnih manifestacija, a završiti će okruglim stolom „Bioetika u izvanrednim situacijama“.
Okrugli stol je potaknut prošlogodišnjim poplavama u regiji, nedavnim terorističkim napadima u Europi i prirodnim katastrofama u svijetu, čija je namjera razmotri problematiku djelovanja u izvanrednim situacijama, imajući u vidu njezine etičke, socijalne, političke i medijske, kao i medicinske i ekološke aspekte.
U proteklih četrnaest godina Lošinjski dani bioetike okupili su ukupno oko pet stotina znanstvenika različitih profila iz tridesetak zemalja, te oko dvjestopedeset studenata iz Hrvatske i susjednih zemalja, rečeno je u tajništvu skupa.