Lapidus (1974.) je stručnjak za kazneno pravo i radi u jednom od najuglednijih švedskih odvjetničkih ureda, te je i sam branio neke od najnotornijih švedskih kriminalaca.
Također, on je jedna od najsjajnijih švedskih zvijezda književnog krimića čije romane kritika opisuje kao "inteligentne i originalne trilere u kojima autor nevjerojatnom lakoćom razotkriva svakovrsnu moralnu degradaciju, nemilosrdno se obrušavajući na švedsko kriminalno podzemlje i razloge njegova postojanja i širenja".
Idući će tjedan Lapidus boraviti u Zagrebu kao jedan od tridesetak domaćih i inozemnih književnih imena koja će se predstaviti hrvatskoj publici u sklopu kulturne manifestacije Zagreb Book Festival (ZBF) u organizaciji Naklade Ljevak.
Pisac koji kao svoj najveći književni uzor navodi zvijezdu američke krimi fikcije Jamesa Ellroya, ali i Dennisa Lehanea, Dona Winslowa i Davida Peacea, "redom prilično opore i mračne pisce", uvjeren je da je moguće kroz literaturu prenijeti ostatku svijeta ponešto od svijeta podzemlja.
"Mislim da je moguće, pogotovo kada se piše iz perspektive zločinca, dotaknuti druge dijelove društva. Ponekad dok pišem imam osjećaj da je jedino što želim naprosto opisivati: opisivati prostore i mjesta u gradu do kojih je čitateljima inače pristup nemoguć", kazao je Lapidus za Hinu.
Njegovi su romani vješto istkan vatromet seksa, nasilja i borbe za moć, bogat autentičnim opisima i likovima.
"Dojam autentičnosti gradim kroz jezik, koji je ritmičan i bogat slengom, ali i kroz likove, koji su gotovo uvijek antiheroji, ljudi koji možda ne donose uvijek prave odluke, ali u kojima se vrlo lako prepoznajemo", rekao je pisac.
Za svoje knjige provodi aktivna istraživanja: želeći naučiti što više o svijetu koji oslikava u svojim romanima obišao je sve, od tajlandskih zatvora do gay barova. No, njegova je literarna ambicija, kako je napomenuo, u prvome redu omogućiti čitateljima dobru zabavu.
"Ono što želim je odaslati čitatelja na putovanje tijekom kojega će dobiti priliku sagledati svijet iz neke sasvim nove, dosad mu nepoznate perspektive", kazao je.
Zločin kao normalan način života
Ideje za svoje knjige crpi iz vlastita odvjetničkog iskustva, a sve je započelo prilikom jednog suđenja za pljačku, otkrio je.
"Posljednjeg dana suđenja, sutkinja je upitala trojicu mladih optuženika: 'Gdje se vidite za pet godina?', 'Što ćete raditi?', 'Kakvi ćete biti?'. Htjela im je dati priliku da kažu kako planiraju iz temelja izmijeniti svoje živote, obrazovati se, postati uzornim građanima. No, upravo suprotno, njih je njezino pitanje uzrujalo, obrecnuli su se na nju: 'Vi ništa ne razumijete. To je naš način života, to je nama normalno'", kazao je.
Došavši te večeri kući, po prvi je puta u svojem životu počeo pisati.
"Napisao sam priču o pljački, ispričanu ne iz perspektive policijskog istražitelja ili žrtava, već počinitelja. Pomislio sam kako mora da je fascinantno, kad već postoje pojedinci u našem društvu za koje je kriminal normalan način života, govoriti o zločinu iz njihove perspektive, a ne iz one nekog outsajdera", pojasnio je.
Lapidus je autor hvaljene "Stockholmske trilogije" - "Laka lova" (2006.) i "Nemoj zajebat" (2008.), te "Život na visokoj nozi" (2011.), objavljene u Hrvatskoj u izdanju VBZ-a i prijevodu Danila Brozovića.
"Sve su tri knjige adaptirane za veliki ekran, a u planu je i filmska adaptacija za međunarodno tržište", kazao je.
Objavio je još i strip roman "Gang War 145" (2009.), roman "Honours" (2011.), novelu "Mama Tried" (2012.) te "VIP-room" (2014.), roman kojim je otvorio novi serijal. Trenutno radi na njegovu nastavku "Sthlm Delete", koji bi trebao izaći iz tiska ove jeseni.
U "Stockholmskoj trilogiji" Lapidus otvoreno i hrabro prikazuje kriminalni milje Stockholma, ali iz perspektive "loših momaka" - šefova mafije i kriminalaca, te naizgled uspješnih pojedinaca i moćnika. Svi su oni dio jednog izopačenog paralelnog državnog sustava u kojem djeluju zločinačke skupine infiltrirane u legalan poslovni svijet.
"U osnovi, sva skandinavska krimi fikcija pisana je iz perspektive policajaca ili tužitelja, te ponekad novinara, koji istražuju razne zločine. Kao odvjetniku, meni je bilo daleko zanimljivije pokušati se zavući pod kožu onima koji te zločine čine", istaknuo je autor.
Stvarnosna proza začinjena maštom
Njegovi su opisi mračnih strana Stockholma temeljeni na stvarnosti koju iz prve ruke poznaje, "ali nadograđeni s ponešto mojih vlastitih 'začina' i dodatnom količinom napetosti". "Priča je u cjelini fiktivna, ali su detalji preuzeti iz stvarnog života", pojasnio je Lapidus.
U prvoj knjizi, "Laka lova", glavni su junaci trojica muškaraca u potrazi za bogatstvom, statusom i moći u mračnom i brutalnom prikazu pakla stokholmskog podzemlja. U drugom dijelu, "Nemoj zajebat", koji nije toliko povezan s prvim, Stockholm je grad dobrih i loših policajaca u kojemu važnu ulogu ima jugomafija.
Posljednji dio trilogije je "Život na visokoj nozi", upravo objavljen u hrvatskom prijevodu, u kojemu autor povezuje događaje i likove iz prethodnih dvaju romana u žestokoj priči o borbi za ostavštinu jedne od najvećih kriminalnih organizacija švedskog podzemlja.
"Kao pisac nisam osobito organiziran. Nemam unaprijed posložena u glavi sva poglavlja, niti precizno skiciran dramski zaplet. Umjesto toga, moje se priče razvijaju organski; moram postupno upoznati svoje likove i hvatati korak s 'bilom' priče", kazao je Lapidus.
Kada je počeo s pisanjem, nije ni znao da je to što piše roman – želio je samo predočiti scene kojima je i sam svjedočio u sudnici, otkrio je.
"Kada sam završio s pisanjem prvog dijela, shvatio sam da tu priči nije kraj, da imam još dosta toga za ispričati o tim likovima i svijetu podzemlja. Tada sam odlučio nastaviti s pričom, a rezultat je trilogija koju doživljavam zapravo kao jedan dugačak roman podijeljen na tri dijela u kojemu je priča vezana uz isti grad, isti svijet i iste određene pojedince koji u njemu obitavaju", napomenuo je.
Sve tri knjige Lapidus će predstaviti hrvatskoj publici u sklopu programa ZBF-a koji će od 18. do 24. svibnja u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u više od četrdeset literarnih događanja okupiti tridesetak inozemnih i domaćih književnih imena.
Švedska književnost u fokusu je prvog izdanja festivala, kojemu je cilj pridonijeti stvaranju u Zagrebu posebnog ozračja kakvo se može naći na istaknutim europskim i svjetskim književnim festivalima.
Zagrebačkoj će se publici u sedam dana još predstaviti istaknuti pisci Sven Nordqvist, Ulf Stark, Kristina Ohlsson, spisateljsko-scenaristički duo Roslund & Thunberg, te turska književnica i novinarka Ece Temelkuran. Dio programa bit će posvećen najzanimljivijim ostvarenjima domaćih autora, festival ima i bogat program radionica i prezentacija za djecu, organizirani su i okrugli stolovi, te glazbeni i lounge program, na prodajnim štandovima ispred i unutar MUO-a bit će ponuđeno preko pet tisuća naslova, a posjetitelji će se moći opustiti i uz prigodnu gastronomsku ponudu.