U Hangzhou, 200-tinjak kilometara od Šangaja, stiže se superbrzim vlakom za samo 40-tak minuta. Za taj je grad, kaže legenda, svjetski putnik Marko Polo rekao da mu je najljepši grad na svijetu.
Jack Ma: Od učitelja do bogataša
Ma Yun, puno poznatiji kao Jack Ma, što mu je engleska verzija imena, osnovao je tvrtku kao 35-godišnji učitelj engleskog jezika u svome stanu u Hangzou 1999. godine, posudivši nekoliko tisuća dolara. Sada je, svega 16 godina kasnije, s imovinom vrijednom 22,7 milijardi dolara, što je pet milijardi više od hrvatskog državnog proračuna, najbogatiji čovjek u Kini i 33. po bogatstvu u svijetu. Tako je njegov "kineski san" postao stvarnost.
"Kineski san" je novo središnje geslo kineske politike, sintagma koju je po uzoru na "Američki san" promovirao predsjednik Xi Jinping prije nekoliko godina. Namjera mu je potaknuti Kineze na ostvarivanje osobnih aspiracija, umjesto čekanja da im se ciljevi i žrtve koje trebaju podnijeti za njih nametnu "odozgora".
Ime za kompaniju Alibaba palo je na pamet Jacku Mau slučajno. Dok je razmišljao kako nazvati svoju buduću tvrtku, sjetio se priče o Alibabi i 40 hajduka. Krenuo je ispitivati prolaznike na cesti jesu li čuli za Alibabu i svi su mu odgovorili potvrdno. Tada je shvatio da je to ime koje znaju u cijelom svijetu. Bio je u pravu, kao i za priču, sada cijeli svijet zna za giganta internetske prodaje - tvrtku Alibaba.
Skupina hrvatskih novinara dobila je priliku zaviriti u Alibabino carstvo. Radi se o kompaniji s 34.000 zaposlenih diljem svijeta, od čega ih je 16.000 u Kini, a više od polovice radi u središnjem kompleksu u Hangzhou.
U jednom danu 200 milijuna pošiljaka
Osnovne podatke o Alibabi novinari su dobili u dvorani s ogromnim ultramodernim LED monitorima, raspona 15-ak metara. Na njima se neprestano vrti mnoštvo informacija o prodaji, statističkih podataka, tablica i infografika. Istovremeno se na elektronskoj karti svijeta u realnom vremenu treperećim točkicama i svjetlucajućim strelicama prikazuju sve transakcije koje se tog trenutka preko Alibabe odvijaju diljem planeta.
Koliko je velik Alibaba potvrđuje podatak da se u samo jednoj sekundi zna obaviti čak 60.000 transakcija.
Primjerice, samo u jednom danu – Danu samaca, 11. studenoga, koji je u Kini sinonim za online potrošnju – Alibaba je diljem svijeta odaslao 200 milijuna pošiljaka u vrijednosti od desetak milijardi dolara.
Alibabin središnji kampus smješten je na rubu tromilijunskog Hangzhoua, za kineske prilike malog i pitoresknog grada, podignutog na obalama turističke meke - Zapadnog jezera okruženog obroncima zelenih planina i plantažama čaja.
Ogromni kompleks sastoji se od šest velikih zgrada međusobno povezanih natkrivenim pasažima i otvorenim šetnicama punim zelenila, a trenutno se grade još dvije zgrade iste veličine i na desetke malih kućica u stilu tradicionalne kineske arhitekture.
"U njima će biti smješten menadžment", otkrila je mlada Alibabina službenica hrvatskim novinarima vodeći ih kroz ogroman kompleks.
Nije mala stvar ući u samo srce kompanije čija je vrijednost nakon izlaska na njujoršku burzu u rujnu prošle godine narasla na 231 milijardu dolara, što je više i od Facebooka ili Boeinga.
Sjedište tvrtke kao u Silicijskoj dolini
Kampus, kažu upućeni, izgleda kao i oni visokotehnoloških kompanija u američkoj Silicijskoj dolini, a projektirala ga je najuglednija australska i jedna od najvećih međunarodnih arhitektonskih tvrtki Hassell.
Za okoliš u kompleksu zadužena je najveća američka pejzažna arhitektonska tvrtka HOK, koja se inspirirala mističnošću Zapadnog jezera i ljepotom prirode Hangzhoua. Između zgrada velika je središnja zelena površina koju presijeca potok dajući joj atmosferu jezera, a sjenovita lokalna flora osigurava hlad.
Prostor odiše ultramodernim, ali humaniziranim dizajnom. Besprijekorno čistim i sjajnim prostorima toplinu daju žive boje, pretežito narančasta. Posvuda su korporacijske maskote, u ljudskoj veličini stoje u predvorjima, a šarene stripovske igračke poslagane su na pultovima. Da je sve podređeno ugodnom i zdravom radnom ambijentu otkrivaju veliki prozori koji prirodnom svjetlošću obasjavaju beskrajne urede.
Tu rade mahom visokoobrazovani ljudi prosječne starosti od oko 30 godina. Podjednako je žena i muškaraca.
Kako bi se mogli razonoditi, te da im na poslu ništa ne uzmanjka, na raspolaganju imaju opremu za fitness, profesionalne masažere i fizioterapeute, stolove za bilijar i stolni tenis, ležaljke za odmor, prostor za trudnice, nekoliko kantina, dućana i kafeterija, uključujući Starbucks.
"Naša je vizija da budemo kompanija s najvišim indeksom sreće zaposlenika budući da su oni prvi i najvažniji proizvod Alibabe", kaže voditeljica dok prolazimo pored velikog loga Alibabe kolažno ispunjenog stotinama fotografija nasmiješenih zaposlenika. Na pitanje koliko na tu sreću utječu plaće, ljubazna službenica ne odgovara. To se u Kini ne pita. Tek otkriva da su dovoljno dobre, "veće od prosjeka".
Preostale su vizije Jacka Maa, kako stoji u korporacijskoj brošuri, da Alibaba postane vodećom svjetskom internetskom platformom te da joj životni vijek bude najmanje 102 godine – od 1999. do 2101. godine, što bi značilo da bi spojila 20., 21. i 22. stoljeće.
Alibabino carstvo: Taobao, Tmall, Aliexpress, AliPay, AliCloud...
U grupaciji je najveća kineska online prodavaonica Taobao s preko 800 milijuna proizvoda i 400 milijuna korisnika. Na njoj se može naći od igle do aviona, od unikatnih proizvoda iz kućne radinosti i malih obrta, polovnih stvari, sve do proizvoda izravno iz lokalnih tvornica.
Iz Taobaoa, koji je pokrenut 1999., desetak godina kasnije nastao je Tmall, najveća e-trgovina za kupovinu isključivo brendirane i kvalitetne robe u Kini. Obje platforme svakog dana u prosjeku imaju sto milijuna posjetitelja.
Prije pet godina lansiran je i AliExpress namijenjen isključivo kupcima diljem svijeta koji sve vrste proizvoda mogu kupiti izravno s kineskog tržišta. Najviše kupaca ima iz Rusije, SAD-a i Brazila.
U grupaciji su još i AliPay za elektronsko plaćanje bez troškova transakcije, AliCloud kao nova tehnološka platforma za razvoj kompjuterskih programskih rješenja i podrške, AntFinancial za razne vrste online i mobilnog plaćanja te davanje malih i mikro kredita...
Sve je to dio Alibabinog carstva od kojeg strepe slične zapadne kompanije.
Skandal s "lažnjacima" i neisplata bonusa
No, nije sve tako bajno ni u Alibabi. Početkom 2011. tvrtku je potresao veliki skandal zbog krađe intelektualnog vlasništva i nekvalitetne i lažne robe koju je nudio Taobao. Kao odgovor na optužbu, koja je stigla i od američke Vlade, Jack Ma je iz ponude uklonio 63 milijuna piratskih proizvoda i nekvalitetne "fejkane" robe.
Da je tvrtka neuobičajeno fer, iako još uvijek u ponudi ima i lošu robu, svjedoči nam po povratku u Hrvatsku korisnica iz Zagreba, 35-godišnja vizažistica Maja koja je naručivala šminku i odjeću preko AliExpressa. Sve što je naručila došlo bi joj u roku dva tjedna, uredno omotano i katkad s malim poklonom – narukvicom ili porukom. No jedna je naručena tunika bila tako loše sašivena da je nije mogla nositi. Maja se obratila centru za korisnike, poslala fotografije i za tjedan dana dobila novac natrag.
Jack Ma je radi borbe protiv piratstva znatno povisio naknade za mala kineska poduzeća i sitne poduzetnike, što je izazvalo prosvjede vlasnika malih obrta, koji su svoje nezadovoljstvo izrazili pred sjedištem tvrtke.
To je jedan od primjera sve češćih štrajkova, prosvjeda zbog kašnjenja ili neisplata plaća i sve težeg položaja poduzetnika. Nemilosrdna tržišna utakmica koja u zadnje vrijeme zahvaća Kinu pokazuje i drugu sliku njezinog gospodarskog čuda zasnovanog na neobičnoj kombinaciji tržišne ekonomije i jednostranačkog komunističkog sistema.
Prošle godine Alibaba nije poslovao baš onako kako je Jack Ma zamislio, pa je najavio kako u 2015. godini obustavlja sva nova zapošljavanja budući da je tvrtka "prebrzo narasla". Također, po prvi put ove godine zaposlenicima nisu isplaćeni bonusi za lunarnu novu godinu.
Kina je ekonomski div s još uvijek 200 milijuna siromašnih
Kina je svjetsko gospodarsko čudo, no suočava se sa stagnacijom rasta BDP-a. On doduše i dalje iznosi 7 posto, no to je najsporji rast u zadnjih šest godina. Također, u toj jednopartijskoj zemlji sve su glasniji prosvjedi nevladinih udruga jer ljudska se prava, prema njihovim podacima, pogoršavaju.
Prošle je godine uhićeno gotovo tisuću aktivista za zaštitu ljudskih prava, što je gotovo dva puta više nego u 2013., izvijestila je organizacija Chinese Human Rights Defenders, optužujući komunističku vlast da je krase "najgori podaci o kršenju ljudskih prava u Kini unatrag dva desetljeća". Izvješće je objavljeno nakon što je pet aktivistica za ženska prava uhićeno i optuženo za poticanje na nemire.
Premda je Kina u kratko vrijeme doživjela transformaciju iz nerazvijene poljoprivredne zemlje u ekonomskog diva, u kojem životni standard raste naočigled, u njoj još uvijek čak oko 200 milijuna ljudi i dalje živi ispod granice siromaštva.
Dok "zlatna mladež" u megalopolisima poput Pekinga i Šangaja vozi Ferrarije i živi raskošnim životom, poput svojih vršnjaka u najrazvijenijim zemljama svijeta, naličje Kine vidi se čim se izađe iz gradova.
S druge strane "kineskog sna"
Gotovo 120.000 kineskih sela još se vode kao ekstremno siromašna. Nemaju pristup vodi i struji niti ikakvu infrastrukturu, što uzrokuje velike probleme u zdravstvu i obrazovanju.
Brza industrijalizacija uzrokovala je zagađenje okoliša. Smog je okovao velike gradove, u kojima bi zbog zagađenog zraka, po podacima kineskog Ministarstva zdravstva, oko 250.000 Kineza moglo prerano umrijeti. Ima dana kad se smog lako primijeti – zrak je siv, podražava na kašalj, vidljivost je smanjena, a sunce se kroz sumaglicu jedva nazire.
Zagađena je i voda, pa se u velikim gradovima pije isključivo flaširana kupovna voda. Na to su upozoreni i hrvatski novinari.
No, sve te negativnosti nisu spriječile 260 milijuna ruralnih migranata da svoj "kineski san" pokušaju ostvariti u razvijenim industrijskim megalopolisima. Tamo rade prljave poslove za minimalnu plaću, no i to im omogućava veću zaradu od one u siromašnim rodnim krajevima.
Jack Ma svoj je "kineski san" ostvario, stotine milijuna Kineza još uvijek nisu. Možda je baš zato nedavno odlučio 0,3 posto profita davati u humanitarne svrhe i za zaštitu okoliša.
Piše: Neven Leskovar