Temelkuran je jedna od inozemnih gostiju Zagreb Book Festivala (ZBF) koji se u organizaciji Naklade Ljevak održava u Zagrebu od 18. do 24. svibnja.
"Strast za pisanjem prati me oduvijek – još kao mala pisala sam pjesme, misleći da je to nešto što svi rade i tek sam s vremenom shvatila da činim nešto prilično jedinstveno", kazala je Temelkuran za Hinu.
Rođena 1973. u Izmiru u ljevičarskoj obitelji, Temelkuran je diplomirana pravnica koja je novinarsku karijeru počela sa samo 19 godina u dominantno muškoj medijskoj industriji Ankare.
U svojim istraživačkim publicističkim radovima, koji su je od tada do danas odveli u ratne zone južnog Libanona i Iraka, bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta, pritisaka na novinare, te pitanja političkih zatvorenika.
Dvaput je proglašena najčitanijom političkom komentatoricom u Turskoj a popularnost u domovini i šire donijelo joj je istraživačko novinarstvo. Radila je kao kolumnistica u turskim dnevnim listovima Milliyet i Haberturk te kao voditeljica na Haberturk televiziji, a redovito objavljuje i u inozemnim tiskovinama, poput britanskog Guardiana, francuskog Le Monde Diplomatiquea i drugih.
Zbog svog je aktivizma u jednom razdoblju života bila bez posla – dobila je otkaz u Haberturku nakon pisanja članaka u kojima kritizira odnos vlade prema masakru u kurdskom selu Roboski u prosincu 2011.
"To razdoblje društvene stigmatizacije i ekskomunikacije bio je doista težak period. No, jednom prevladan, zapravo djeluje oslobađajuće – oslobodila sam se svih dotadašnjih strahova i na neki način postala istinski slobodan mislilac i pisac", kazala je.
"Takva vrsta imunosti omogućuje veću slobodu u postizanju cilja: kad ste slobodni od pritisaka svakodnevice imate veće šanse doći do istine, koja je po meni krajnji izvor književnosti", pojasnila je spisateljica.
Teme kojima se bavi dio su njezina osjećaja društvene odgovornosti. "Ja zapravo tražim onu 'ranu' iz koje je sve poteklo, iskonski razlog svemu što se danas događa u Turskoj i šire – želim saznati zašto je čovječanstvo takvo kakvo jest, odakle dolazi taj spoj truleži i nade", kazala je Temelkuran.
Političke su prilike u Turskoj itekako odredile njezin život a, iako ju danas osjetljive teme ne intrigiraju kao nekad, politika će uvijek biti u fokusu njezina interesa, kazala je.
"Politička kakofonija današnje Turske potpuno je lišena bilo kakve estetike: svela se na paralizirajuću hiper-realnost čija glupost vrijeđa ljudsku inteligenciju. No, iako me dnevnopolitičke prilike toliko više ne zanimaju, ne mogu tvrditi isto za politiku u širem smislu: ona će uvijek biti dio mojeg spisateljskog interesa", napomenula je autorica.
Dobitnica brojnih nagrada, među kojima i nagrade Pen for Peace te nagrade za turskog novinara godine, Temelkuran je 1996. novinarkom godine proglašena i u Njemačkoj.
Objavila je dosad trinaest knjiga, od čega tri knjige pjesama u prozi, tri romana i tri publicistička djela, te niz knjiga novinskih kolumni. U Turskoj joj je upravo objavljen roman u kojemu se bavi borbom između dobra i zla i time kako te moralne kategorije reagiraju u "izazovnim vremenima".
"Nadam se da će i ta knjiga naći put do hrvatske publike. U njoj pokušavam utvrditi odakle proizlazi ludilo današnje Turske", kazala je.
Knjige su joj prevedene na brojne jezike, a na hrvatskom joj je nedavno izašao i prijevod njezina prvog romana "Zvuk banana" iz 2006. u prijevodu Jane Bušić i izdanju nakladnika Hena com.
Riječ je o snažnoj političkoj i ljubavnoj priči smještenoj u Bejrut u ljeto 2006. čije je pisanje, kako je kazala, predstavljalo prekretnicu u njezinoj karijeri.
"Bila sam u Bejrutu, odlučna napisati knjigu o Hezbollahu. No, oni su tjednima odugovlačili s odgovorom na moje upite za intervjue. Jednog sam dana jednostavno shvatila da ja već zapravo znam sve odgovore – sjela sam i počela pisati svoj prvi roman. Pretpostavljam da slobodno mogu reći da svoju profesionalnu književnu karijeru zapravo dugujem upravo Hezbollahu", pojasnila je autorica.
Od tada do danas, Temelkuran uspješno alternira između novinarstva i književnosti.
Prvi turski roman ceste
U Zagrebu je već gostovala u listopadu 2013. u sklopu književnog festivala Europea u Dvorištu, koji također organizira Naklada Ljevak. Tada je predstavila hrvatski prijevod svoje knjige "Planina boli: s onu stranu tursko-armenskog sukoba". Na ZBF-u će predstaviti svoj najnoviji roman objavljen također u izdanju Naklade Ljevak "Žene koje pušu u čvorove" u prijevodu Anđelka Vlašića.
Najavljen kao bliskoistočni roman ceste u okolnostima izazvanim Arapskim proljećem, "Žene koje pušu u čvorove" (2013.) putovanje je od Tunisa do Libanona pisano iz ženske perspektive u kojemu autorica sagledava mogućnosti i prava žena u suvremenom islamskom svijetu.
Riječ je o prvome romanu te vrste - nitko, naime, do sada nije na turskome napisao roman ceste u kojem su četiri glavne junakinje nezapadnjačke žene i čija se radnja događa na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Temelkuran ga je napisala u najtežem razdoblju svojeg života, pokušavajući kroz pisanje pronaći snagu u trenucima kada je bila najslabija, kazala je.
"Osjećala sam se tada kao da se cijeli svijet srušio na mene. Ta je knjiga potraga za lijekom; lijekom za one bolesti s kojima smo već toliko navikli živjeti da smo zaboravili kako nekada nismo ni bili bolesni. Ona jest na neki način roman ceste ali ta cesta vodi do nekog odredišta u nama samima i na kraju izvlači ono što je najbolje u nama", pojasnila je.
Njezine su junakinje četiri žene koje su odlučile prijeći pustinju kako bi ubile muškarca koji je jednoj od njih slomio srce. Modelirala ih je prema ženama u arapskome svijetu, no one nikako ne odgovaraju arapskim stereotipima, istaknula je.
"Dapače, hrvatski će se čitatelji vjerojatno lako poistovjetiti s njima; isto se dogodilo i u Njemačkoj i Turskoj", kazala je Temelkuran.
To je zato što one zapravo i jesu kao i sve ostale žene – one su suvremene, istodobno ranjive i snažne, krhke i odlučne.
Autorica je tom knjigom željela poručiti da je snaga života sadržana u nama samima: "Snagom svojeg daha udišemo život ljudima, životu, odnosima. To nikada ne smijemo zaboraviti", poručila je.
Temelkuran će na ZBF-u sudjelovati i na tribini "Ritam zločina" na kojoj će se raspravljati o filozofsko-sociološkim pristupima kriminalu.
"Govorit ću o 'nevidljivim zločinima' kojima su žene svakodnevno podvrgnute a o kojima se ili ne usude govoriti ili su toliko munjeviti da ih ne stignu ni percipirati. Moja će tema biti upravo to - dnevna doza nevidljivih zločina počinjenih nad ženskom dušom", kazala je.