U radu naslovljenom "Svrha štednje i zaduživanja građana" Marijana Bađun s IJF-a se osvrće na mali dio baze podataka o globalnoj financijskoj uključenosti (Global Findex) koji objavljuje Svjetska banka. Prva baza podataka objavljena je 2011. godine, a u travnju 2015. objavljena je baza podataka za 2014.
Global Findex za 2014. sadrži više od stotinu pokazatelja, a baza se temelji na intervjuima (telefonom ili uživo) provedenim tijekom 2014. s oko 150.000 osoba (starijih od 15 godina) iz slučajnih, nacionalno reprezentativnih uzoraka u više od 140 zemalja, pitanja se uglavnom odnose na "prethodnih 12 mjeseci" pa većinom pokazuju stanje u 2013. Pokazatelje se može okvirno razvrstati u pet tematskih skupina - računi, plaćanja, štednja, zaduživanje te financijska spremnost na neočekivane rashode.
Glavni nalaz baze je da 62 posto odraslih osoba u svijetu ima račun u banci, nekoj drugoj financijskoj instituciji ili kod pružatelja usluge plaćanja putem mobilnog uređaja, što je porast od 700 milijuna osoba u odnosu na 2011. No, oko dvije milijarde odraslih osoba nema nikakav račun.
Više od polovice hrvatskih ispitanika štedi
Rezultati na globalnoj razini pokazuju da 56 posto ispitanika štedi. Na svjetskoj razini gotovo četvrtina ispitanika štedi za starost i otprilike toliko za obrazovanja te 14 posto njih za poslovne svrhe.
Bađun pritom ističe i kako su razlike među regijama značajne, a znatne su razlike u štednji i unutar EU, gdje u prosjeku štedi 60,2 posto ispitanika.
Polovica (51,8 posto) hrvatskih ispitanika odgovorila je da su u proteklih godinu dana štedjeli. U štednji prednjače Švedska (84,5 posto) i Danska (81,2 posto), dok su na začelju Grčka (23,7 posto) i Bugarska (27,3 posto).
U Hrvatskoj je oko trećine (34,8 posto) ispitanika štedjelo za starost, dok je EU prosjek malo niži (30,6 posto).
Hrvatska (16,3 posto) je i kod štednje za obrazovanje (uključujući školarine) također blizu EU prosjeka (15,9 posto), a jednaka je prosjeku EU-a od 6,8 posto kod štednje za pokretanje, poslovanje ili širenje poduzeća.
Bađun zamjećuje i da su susjedne zemlje (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija) u svim kategorijama otprilike dvostruko ispod EU prosjeka, ali uglavnom ne lošije od Grčke.
Hrvatska prva u EU po udjelu građana koji se zadužuju
Podaci o zaduživanju pokazuju da na svjetskoj razini 42 posto ispitanika tvrdi da su, ne uključujući korištenje kreditnih kartica, pozajmili novac u prethodnih 12 mjeseci.
Prosjek u EU je 36,4 posto.
"Više od polovice (56,1 posto) hrvatskih ispitanika u proteklih je godinu dana pozajmilo novac i time je Hrvatska zauzela prvo mjesto u EU, ali i među promatranim zemljama nečlanicama", navodi Bađun.
Slijedile Švedska (49,8 posto) i Španjolska (47,1 posto), dok su se najmanje zaduživali ispitanici iz Malte (20,4 posto), a i Grčka (27,5 posto) je pri dnu ljestvice.
Za obrazovanje se zadužilo 8,7 posto hrvatskih ispitanika pa je i ovdje Hrvatska zauzela visoko drugo mjesto iza Cipra, dok je EU prosjek 4 posto.
Po zaduživanju iz zdravstvenih ili medicinskih razloga prednjači Rumunjska, dok je Hrvatska opet iznad EU prosjeka: 5,9 posto naspram 4,5 posto.
Kod zaduživanja za pokretanje, poslovanje ili širenje poduzeća Hrvatska je na vrhu (4,2 posto) odmah iza Španjolske, dok je EU prosjek 2,3 posto.
Oko petine (23,4 posto) hrvatskih ispitanika trenutno ima kredit za kupovinu nekretnine, što odgovara EU prosjeku (23,6 posto).
Podaci za susjedne zemlje pokazuju da je Crna Gora u svim kategorijama iznad EU prosjeka, a Bosna i Hercegovina te Srbija ispod, napominje Bađun.
Male razlike kod svrhe štednje, ali veće kod zaduživanja
Bađun se osvrće i na razlike između hrvatskih građana u štednji i zaduživanju, konkretno razlike po dohotku, gdje su ispitanici podijeljeni u dvije skupine - iz 40 posto siromašnijih i iz 60 posto bogatijih kućanstava.
"Prema svrsi štednje razlike su male, no odudara štednja za starost (štedi 29,1 posto siromašnijih i 38,9 posto bogatijih). Bogatiji ispitanici štede više od siromašnijih u svim kategorijama štednje, no kod zaduživanja je slika ponešto drugačija. Siromašniji se za oko 3 do 4 postotna boda više zadužuju za obrazovanje, iz medicinskih ili zdravstvenih razloga i za pokretanje, poslovanje ili širenje poduzeća. No, kredit za nekretninu ima 19,4 posto siromašnijih, a 26,3 posto bogatijih. Nadalje, među bogatijima bilo je više onih koji su općenito u prethodnih godinu dana pozajmili novac: 57,1 posto naspram 54,5 posto", navodi autorica.
U zaključnim napomenama, Bađun ističe kako štednja u Hrvatskoj ne odstupa puno od EU prosjeka, no po svim je svrhama zaduživanja, osim za nekretnine, Hrvatska iznad EU prosjeka.
"Posebno iskače informacija da je više od polovice hrvatskih ispitanika pozajmilo novac, dok je prosjek za EU nešto veći od trećine. Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Grčka jedine su zemlje EU-a kod kojih je udio ispitanika koji se zadužuju veći od onih koji štede, a to vrijedi i za Crnu Goru i Srbiju, no ne i za Bosnu i Hercegovinu", zaključuje Bađun.