Kongres se održava u organizaciji sekcije za farmakoekonomiku i istraživanje rezultata liječenja Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju Hrvatskoga liječničkog zbora (HLZ) te pod pokroviteljstvom Europskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju (EACPT).
Sljedeća tri dana posebice će biti riječi o ulozi i važnosti farmaceutske industrije na cjelokupno gospodarstvo država u regiji te potrebi adaptacije modela za procjenu zdravstvenih tehnologija u državama s visokim rizikom održivosti financiranja zdravstvenih sustava sa svrhom očuvanja transparentnosti i konkurentnosti.
Kako je podsjetio Dinko Vitezić, predsjednik kongresa, Predsjednik Sekcije za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda liječenja te Predsjednik Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju HLZ-a najveća hrvatska inovacija na području lijekova je azitromicin, poznatiji kao sumamed, koji je bio veliki uspjeh. S obzirom na novije uspjehe, istaknuo je da su istraživanja u posljednje vrijeme multinacionalna. Hrvatska sudjeluje u istraživanjima i kliničkim ispitivanjima, no na novu hrvatsku inovaciju još čekamo, rekao je Vitezić za Hinu. Kako je dodao danas se u svijetu na tržište u prosjeku na godinu "izbaci svega 40 novih lijekova, što nije veliki broj".
Inovacije u farmakoekonomici također će biti jedna od tema kongresa, rekao je, dodajući da će teme biti i postupak u kojem se dolazi do inovacije, te načini na koje ona postaje dostupna na tržištu.
Govoreći o generičkim lijekovima i skepsi prema njima, Vitezić je istaknuo kako je ta skepsa potpuno neopravdana.
Hrvatska je, podsjetio je, dio Europske unije i regulativa koja regulira pitanja o generičkim lijekovima je jedinstvena, što znači da je njihova kvaliteta dokazana, jednako kao kvaliteta biosličnih lijekova koji počinju u određenoj mjeri dolaziti na tržište.
Sve ono što je odobreno od hrvatske i europske agencije za lijekove ima zajamčenu kvalitetu kad je riječ o kliničkoj valjanosti i sigurnosti, zaključio je Dinko Vitezić.