"Nisu nam poznate informacije niti najave o optužnicama protiv visokih časnika Hrvatske vojske", kazao je Grubešić komentirajući izjave generala Miljavca.
Miljavac je ustvrdio kako pravosuđe u BiH priprema "mini Haag" odnosno procese ratnim zapovjednicima Hrvatske vojske pod optužbama za ratne zločine.
"Pojavili su se problemi i mi ćemo se tu ozbiljno uključiti, jer smatramo nedopustivim da se nakon oslobađajućih presuda međunarodnog suda u Den Haagu, neke visoke časnike Hrvatske vojske poziva iz Sarajeva kako bi bili svjedoci na tim sudovima", izjavio je Miljavac na konferenciji za novinare nakon izvještajne skupštine HGZ-a u Domu Hrvatske vojske u Zagrebu, održanoj prošle subote.
Dodao je kako se časnike HV-a iz Sarajeva poziva i kao svjedoke u nekim istragama.
Miljavac nije precizirao na što se ova upozorenja točno odnose, niti tko bi mogao biti optužen, a novinare je pozvao da sami istraže o čemu je riječ.
"Sasvim je normalna i česta situacija da u predmetima ratnih zločina svjedoče svjedoci iz svih zemalja regije. Bilo je na desetke takvih svjedočenja tako da to nije ništa novo niti neobično", bio je Grubešićev komentar na Miljavčeve konstatacije, no pritom nije želio ulaziti u pojedinosti vezano uz moguća svjedočenja.
Tvrdnje o istragama protiv nekih visokih časnika HV-a pojavljivale su se i ranije, a posljednja je bila da će se s optužnicom iz BiH suočiti sadašnji glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić.
Tužiteljstvo BiH je odmah nakon što su se takva nagađanja pojavila u hrvatskim medijima opovrgnulo njihovu utemeljenost.
S obzirom na komplicirani unutarnji ustroj BiH od uspostave tužiteljstva na državnoj razini u siječnju 2003. godine ono je postalo jedino ovlašteno podizati optužnice za ratne zločine.
Ovisno o složenosti predmeta Tužiteljstvo BiH može odlučiti da neke optužnice eventualno prepusti tužiteljstvima na entitetskim odnosno razinama županija u Federaciji BiH, što znači da bi Tužiteljstvo BiH moralo znati za sve slučajeve koji se eventualno vode.
Čak i ukoliko bi netko od hrvatskih državljana bio optužen za ratne zločine u BiH njega Hrvatska nije dužna izručiti, a postupanje u takvim slučajevima definirano je posebnim protokolom o suradnji potpisanog 2013. godine između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) i Tužiteljstva BiH.
Tim je protokolom predviđena mogućnost ustupanja dokaza i suđenja na teritoriju države u kojoj živi osoba osumnjičena za ratne zločine.
Na isti način BiH surađuje i s pravosudnim tijelima Srbije, koja također ne izručuje svoje državljane koje se tereti za ratne zločine.