"Najava da će pacijenti s malignom bolešću biti operirani u roku 72 sata nezabilježen je slučaj u povijesti europske medicine i potencijalno opasan za pacijente kojima se nudi lažna sigurnost", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić.
Vargu je optužio za korištenje medijskog prostora HRT-a, kojim se upušta u avanturu "isključivo iz populističkih i politikantskih interesa u svrhu predizborne kampanje", dovodeći u potencijalnu opasnost pacijente koje će liječiti nedovoljno educirani kadar.
"To je opasno i očekujemo da stručna društva, poput liječničkog zbora i komore, reagiraju na takve najave", rekao je Ćorušić.
Smatra kako je riječ o bespotrebnom projektu jer brzina operacije nije presudna za ishod liječenja onkloškog bolesnika, već je važna stručnost tima koji vodi liječenje, o čemu aktualna administracija vodi premalo računa.
HDZ je u svom planu zdravstvene reforme naglasak stavio na centralizaciju i akreditaciju bolnica, kako bi se točno znalo gdje se uspješno mogu liječiti određene bolesti, ističe Ćorušić.
Varga, koji je u četvrtak sudjelovao na zdravstvenom savjetovanju u Opatiji, odmah je odbacio HDZ-ove optužbe ustvrdivši da "čelnici HDZ-ova Odbora za zdravstvo zagovaraju zdravstveni sustav po kojem bi sirotinja imala pravo samo na hitnu pomoć, a sve ostalo bi morala nadoplaćivati".
"Moja je misija sačuvati Štamparov model zdravstva baziran na solidarnosti, kako bi svi građani imali jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu. Na žalost, neki su izgubili empatiju i suosjećajnost sa pacijentima pa ih pozivam da je pronađu", rekao je Varga.
Ustvrdio je da se "Program 72 sata" već uspješno provodi u KBC-u Sestre milosrdnice, a taj klinički protokol može se prenijeti i na sve ostale hrvatske bolnice.
Ćorušić je pred novinarima također oštro kritizirao program smanjenja listi čekanja, ustvrdivši da je riječ isključivo o "softverskom ažuriranju lista".
"Ništa se novo nije dogodilo, a Varga i ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec vode sustav bez poznavanja osnova njegova funkcioniranja", rekao je navodeći tvrdnju Udruge hrvatskih pacijenata da se za operaciju očne mrene dobiva termin tek u studenom iduće godine.
Ćorušić se usprotivio i najavi zakonskih izmjena koje bi trebale dovesti do ukidanja dvije HZZO-ove liste lijekova, ustvrdivši da bi zbog toga domaći farmaceutski proizvođači mogli izgubiti pola milijarde kuna.
U HDZ-u se protive i mogućnosti da se unutar HZZO-a osnivaju trgovačka društva ili kreditne linije koje bi mogle postati "potencijalnim ventilom za curenje novca iz zdravstvenog sustava".
Ćorušić tvrdi da se u zadnje tri godine udio hrvatskog privatnog sektora u pružanju javnih zdravstvenih usluga smanjio s 2,4 na 0,9 posto, dok istodobno privatni sektor u javnom zdravstvu u Slovačkoj sudjeluje s 9 posto, u Češkoj s 10 posto, a u Njemačkoj s 12 posto.
HDZ nema ništa protiv toga da se privatnici uključe u sustav javnog zdravstva ako se jasno razluči javno i privatno. "Ne može netko biti šef odjela u državnoj bolnici i vlasnik privatne klinike", rekao je Ćorušić upozorivši kako se to nigdje ne spominje u najavljenim zakonskim izmjenama.
Član HDZ-ova odbora Lucian Vukelić upozorio je da bolnice i nakon sanacije ponovno gomilaju gubitke, dijelom i zbog pojačanog rada u popodnevnim smjenama i subotom. "Primjerice, riječki KBC nakon provedene sanacije navodi da je ponovno u minusu 30-ak milijuna kuna, s tim da je gubitak vjerojatno i trostruko veći", rekao je.