Voditelj Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Splitu Mladen Boban istaknuo je da sinergija svih komponenti i načina unošenja vina u organizam može blagotvorno utjecati na razne zdravstvene probleme.
Unos hrane je izvor oksidativnog stresa u ljudskom organizmu, a fenoli, tvari iz vina, snažni su antioksidansi koji mogu poništiti štetne učinke tog stresa, kaže Boban.
Vinski fenoli, uneseni u organizam kao integralni dio obroka, mogu u probavnom sustavu spriječiti nastajanje i apsorpciju štetnih proizvoda, a time se smanjuje brzina i opseg apsorpcije alkohola.
Budući da vino ima snažno antibakterijsko djelovanje, ono poboljšava mikrobiološku sigurnost hrane i sprječava razvoj infekcija. Kada ga se koristi kao dodatak u pripremi jela, njegova antibakterijska aktivnost ostaje očuvana unatoč značajnim promjenama u fizikalno–kemijskim svojstvima izazvanim zagrijavanjem, ističe Boban.
Primjerice, umjerenom konzumacijom vina zdravlje mogu poboljšati oboljeli od metaboličkog sindroma i dijabetesa. Međutim, kako bi se održao povoljan omjer rizika i koristi, treba temeljito razmotriti pojedinačni rizik od predoziranja, zloporabe i ovisnosti.
Osnivač Centra za dijabetes, njemački liječnik Carl von Noorden, uveo je prije 120 godina u svoj algoritam liječenja dijabetesa dva pionirska pojma - jedinicu za razmjenu ugljikohidrata i pojam umjerene konzumacije vina.
Sustavno je koristio vino kao sastavnicu prehrane dijabetičara kako bi minimizirali glikozuriju uz istovremeno povećanje jestivosti i smanjenje sadržaja masti, naveo je njemački endokrinolog i dijabetolog Kristian Rett.
Danas se zna da metaboličke posljedice umjerene konzumacije alkohola uključuju ne samo smanjenu proizvodnju glukoze, nego i povećano inzulinsko djelovanje u skeletnim mišićima.
Osobito vrijedan antioksidans je resveratrol, koji oponaša učinke kalorijskog ograničenja i aktivira enzime AMPK i SIRT1, koji imaju antidijabetski potencijal, dodao je Rett.
Giovanni di Gaetano s talijanskog instituta Neuromed objasnio je fenomen "Francuskog paradoksa", što je termin kojim su znanstvenici označili nižu stopu kardiovaskularnih bolesti Francuza, usprkos njihovom obilatom uživanju u hrani i piću.
Priča koja povezuje crveno vino i zdravlje postala je aktualna ranih devedesetih, kada su brojne studije pokazale da umjereno konzumiranje crvenog vina povećava razinu dobrog, a smanjuje količinu lošeg kolesterola u krvi, kazao je di Gaetano.
Analize odnosa između konzumacije vina i kardiovaskularnih ishoda pokazuju smanjenje rizika od bolesti pri umjerenoj konzumaciji od oko 2,5 decilitara vina dnevno, pojasnio je.