Izložba se priređuje u okviru projekta ArCAFE posvećenog trima željeznodobnim kulturama iz prvog tisućljeća prije Krista s obala Mediterana, Iberima sa sjeveroistoka Iberskog poluotoka, Galima s juga Francuske te Japodima iz Hrvatske, koje je Arheološki muzej iz Zagreba prošle godine predstavio izložbom u Francuskoj i Kataloniji.
Zagrebačka izložba donosi ključne aspekte Ibera, njihovu teritorijalnu i političku strukturu, način ratovanja, jezik i pismo, tehnologiju, svakodnevne običaje, modu. Posebna se pažnja pridaje novim saznanjima o kultu dekapitacije, utemeljena na otkrićima iz 3. stoljeća prije Krista, koja su omogućila 3D rekonstrukcije lica poginulih iberskih ratnika.
"Izloženi su vrlo vrijedni i krhki predmeti koji rijetko napuštaju Španjolsku, neki od njih, poput preklada od kaljenog željeza sada se prvi put izlažu, a tu su i narukvice, mačevi, kacige, srebrne plitice", rekao je Gabriel de Prado Cordero, ravnatelj lokaliteta Ullastret iz Arheološkog muzeja Katalonije na konferenciji za novinare.
Ustvrdio je kako se tom materijalnom baštinom željelo dati "pregled najkarakterističnijih odlika te arheološke kulture i civilizacije, koja je imala kulturnu i političku strukturu, pismo i rane urbane strukture na periferiji antičkog svijeta".
"Izložba se temelji i na pratećim tekstovima te multimedijalnim sadržajima napravljenima isključivo za zagrebačku izložbu, dok katalog na kojemu je surađivao niz vodećih stručnjaka donosi sintezu dosadašnjih spoznaja", napomenuo je.
Jean Pierre Girard, francuski predstavnik projekta, rekao je da se tema obrađuje na tri razine - tradicionalnoj kroz izložbe muzejske baštine, digitalnoj kroz računalne igre vezane uz galsko nalazište Lattara, protopovijesno nalazište Segestica iz Hrvatske i ibersko nalazište Ullastret, te razmjenu studenata i entuzijasta koji imaju priliku obići te lokalitete.
Iberi su živjeli na području današnje Španjolske tijekom željeznog doba, prije dolaska Rimljana, u nekoliko posljednjih stoljeća prije Krista. Sjeverni Iberi se razlikuju po kulturnim, svjetonazorskim i životnim specifičnostima od ostatka iberskog svijeta, bili su blisko povezani s galskim susjedima te kontinentalnim keltskim svijetom.
Bili su napredna civilizacija s vlastitim jezikom i pismom, a živjeli su kao neovisna plemena sve do invazije Rima kada je njihova zemlja postala poprište Drugog punskog rata. Ratnička aristokracija vladala je nad seljacima i obrtnicima, a značajan urbani razvoj, napredne tehnologije poput metalurgije, lončarskog kola, korištenje novca i pisma te specifičan umjetnički izričaj osigurali su im mjesto među vodećim europskim kulturama željeznog doba.
Način njihova života, od nastanka do nestanka i asimilacije u teritorijalnu strukturu Rimskoga carstva, prikazuje se na izložbi predmetima koji su većinom iz zbirki Arheološkog muzeja Katalonije, te ostalih katalonskih muzeja. Izložit će se, među ostalim, zapisi na olovnim pločicama i uteg iz 3. stoljeća prije Krista, nadgrobni kameni spomenik iz 2. stoljeća prije Krista, luksuzne srebrne plitice, mnogi ratnički predmeti te objasniti pojedine obredne radnje koje su bile bitne ondašnjim kulturama, među kojima je posebno okrutno bilo odsijecanje glava poraženima.
Izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu bit će otvorena do 16. kolovoza.