Na Trgu maršala Tita, pokraj HNK, postavljena su četiri solarna teleskopa, a kroz specijalizirane teleskope mogle su se vidjeti i Sunčeve pjege te filamenti i protuberance koji su inače vidljivi golim okom samo za vrijeme potpune pomrčine Sunca. U Hrvatskoj se pomrčina Sunca kretala oko 60-postotne na krajnjem zapadu zemlje do oko 50-postotne na krajnjem istoku zemlje.
U Zagrebu je djelomična, 58-postotna pomrčina počela u 9 sati i 33 minute, maksimum je bio u 10 sati i 42 minute, a kraj u 11 sati i 53 minute.
Iz Astronomskog društva "Beskraj" koje je ispred HNK organiziralo promatranje ovog nebeskog fenomena za Zagrepčane, izrazili su zadovoljstvo odazivom ljudi. Iako su znatiželjnici mahom bili mladi ljudi, interes su pokazali i građani starije dobi. Primjerice, jedna starija gospođa, iako iz drugog pokušaja, impresionirano je izjavila kako ovakav dođaj nije mogla propustiti.
"Hrvati su vrlo zainteresirani za ovakve događaje koji su popularni i popraćeni. No, astronomija ne budi samo interes za zvijezde nego i za druge znanosti. Ipak, treba biti oprezan i staviti zaštitu jer intenzitet svjetla može oštetiti vid", upozorio je član Astronomskog društva "Beskraj" Marko Himelreich. Jedan od članova napravio je i cameru obscuru pa se mogla vidjeti i projekcija pomrčine Sunca.
Taj fenomen sam po sebi nema nikakve opasnosti po ljudsko zdravlje, ali je za sigurno opažanje pomrčine obavezno koristiti kvalitetnu zaštitu za oči. To mogu biti naočale za opažanje pomrčine Sunca ili specijalizirani filteri za teleskope. Oni se postavljaju ispred objektiva teleskopa i blokiraju 99,99 posto Sunčeve svjetlosti te su jedini siguran način za opažanje ovog fenomena. No filteri, koji se stavljaju na okulare, nisu sigurni i mogu puknuti zbog fokusirane Sunčeve topline, a promatranje Sunca bez njih uzrokuje trajna oštećenja vida i sljepilo.
Osim u Zagrebu, javna opažanja pomrčine Sunca teleskopima organizirana su u Rijeci, Višnjanu, Zadru, Daruvaru, Kutini, Đakovu, Pagu, Slavonskome Brodu, Omišu, Malom Lošinju, Korčuli, Puli, Čakovcu, Koprivnici i Križevcima.
Pomrčina Sunca danas se mogla vidjeti u različitim dijelovima svijeta - na Farskim Otocima i Svalbardu u Norveškoj bila je totalna pomrčina, a djelomična u Europi, na sjeveru i istoku Azije te na sjeveru i zapadu Afrike. Najdulje, dvije minute i 47 sekundi, trajala je na Farskom otočju, a jedino drugo naseljeno mjesto iz kojeg se mogla pratiti bilo je norveško otočje Svalbard.
Pomrčina Sunca je astronomska pojava koja se događa kada se Mjesec na svom putu oko Zemlje nađe u ravnini ili približno u ravnini po kojoj se Zemlja giba oko Sunca (ravnina ekliptike) te se u tom trenutku nađe između Zemlje i Sunca pa stoga baci sjenu na Zemlju tj. pomrači Sunce.
Posljednja pomrčina vidljiva iz Hrvatske dogodila se u siječnju 2011. kada je iz naših krajeva bilo moguće vidjeti 75 posto pomrčinu.
Potpuna pomrčina Sunca u Zagrebu bi se trebala vidjeti tek 2081.