Broj tražitelja azila registriranih u EU povećao se 2014. za 191.000 ili 44 posto u odnosu na godinu dana prije i iznosi rekordnih 626.065. Posebice se povećao broj tražitelja azila iz Sirije - za 72.000 i iznosi gotovo 123.000, prema 50.000 godinu dana prije.
U Hrvatskoj je 2014. registrirano 450 tražitelja azila, dok ih je 2013. bilo 1.075. Među njima je bilo 75 državljana Alžira, 65 Sirije i 25 Pakistana, navodi Eurostat.
Daleko najveći broj tražitelja azila registriran je u Njemačkoj (202.700, 32 posto od ukupnog broja), a slijede Švedska (81.200), Italija (64.600), Francuska (62.800) i Mađarska (42.800).
Sve te zemlje bilježe povećanje broja zahtjeva za azil, a jedno se u Francuskoj smanjio za pet posto. U Italiji i Mađarskoj je više nego dvostruko veći, a u Njemačkoj i Švedskoj upola veći nego godinu dana prije.
Najveći broj tražitelja azila i dalje dolazi iz Sirije - 122.790 (20 posto ukupnog broja), a 60 posto je zahtjeve za azil podnijelo u Njemačkoj (41.100) i Švedskoj (30.800). Sirijci su glavni tražitelji azila i u Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Španjolskoj, Cipru, Nizozemskoj, Austriji, Rumunjskoj i Sloveniji.
Na drugom mjestu su Afganistanci s 41.305 zahtjeva (7 posto). U Njemačkoj ih je azil zatražilo 9.700, a u Mađarskoj 8.800.
Na trećem mjestu je Kosovo s 37.875 zahtjeva za azilom (6 posto), a više od polovice podneseno je u Mađarskoj (21.455).
Gotovo pola odluka prve instance za dobijanje azila u EU 2014. bilo je pozitivno (45 posto). Države članice, njih 27 za koje su dostupni podaci, donijelo je 360.000 odluka prve instance od kojih je u 163.000 slučajeva odobren izbjeglički status, supsidijarna zaštita ili odobrenje boravka iz humanitarnih razloga.
Najviše pozitivnih odluka odnosilo se na Sirijce - 66.300 (41 posto ukupnog broja), a slijede Eritrejci (14.170) i Afganistanci (11.175).
U Hrvatskoj je, po podacima Eurostata, doneseno 235 odluka prve instance od kojih je 25 bilo pozitivno. Riječ je, među ostalim, o petero državljana Somalije, petero Nigerije i petero Bjelorusije.