Prema istraživanju gradskog Instituta za turizam kao dva najveća nedostatka Zagreba ističu se stare fasade i grafitima uništena pročelja zgrada, stoga je u četvrtak održan okrugli stol, a doneseni zaključak je "umjetnost da, vandalizam ne".
Ravnatelj Kulturnog centra Peščenica Tomislav Štriga istaknuo je kako trošnim fasadama i pročeljima umjetnici mogu udahnuti novi život svojim djelima, kao što je to napravljeno u njihovom kulturnom centru. U centru postoje radionice i škole grafitera. Grafiti također mogu biti turistička atrakcija, ako ih grad tako koncipira. " Već smo počeli sa stvaranjem monografije zagrebačkih grafita i izradom karte grafita Zagreba, a to bi turistima moglo biti zanimljivo i poželjno", dodaje Štriga.
Razlikujemo grafitere kao društveno odgovorne i neodgovorne ljude, no ipak je potrebno osigurati javne površine za umjetnost, smatra grafiter Slaven Kosanović Lunar. Grafiterstvo je nestalan posao, scena ulične umjetnosti ostavlja likovni trag, a može oplemeniti prostor. Primjer su oronulo zdanje u Vlaškoj ulici nazvano Bagdad i Branimirova u kojoj je Muzej ulične umjetnosti pokrenuo akciju grafitiranja.
Madrid je svojim uličnim umjetnicima ustupio 4000 metara kvadratnih, kao i Beč te se Zagreb na njih treba ugledati, smatra Kosanović. Početke grafitiranja uglavnom vidimo u siromašnijim kvartovima, grafite su crtali uglavnom ljudi niske platežne moći, ali visoko razigrane mašte, koji su stara lica kvartova mijenjali u radosna mjesta, ističe.
Slavko Borac iz Ureda za obrazovanje kazao je da je grafitiranje kulturno nasljeđe koje se mora širiti i afirmirati, te neke prostore grada ustupiti uličnoj umjetnosti. Potrebno je popularizirati "kulturu nešaranja" već od najranijeg školovanja i bez represije i kazni doći do željenih rezultata. Javni prostori ili ničija zemlja je dio o kojem se mora brinuti sam grad, smatra Borac.
Gradska bi skupština na sljedećem zasjedanju trebala odobriti akcijski plan kojim je uređen zakon o vandalizmu, uništavanju javnih površina šaranjem. Prema postojećim pravilnicima upravitelji zgrada dužni su voditi računa o fasadama. Akcijski plan predlaže, ovisno o financijama, obvezu premazivanja zgrada posebnom bojom. Zgrade bi se premazivale u visini do tri metra, skrili bi se postojeći i spriječili novi grafiti, objasnio je šef komunalnih redara Mate Kraljević.
Grad Zagreb godišnje utroši oko 700.000 kuna na čišćenje grafita samo s velikih trgova, i to je borba protiv simptoma, a ne uzroka, dodaje Kraljević.
Kazne za narušavanje javnog reda i mira u što spada grafitiranje regulirane su zakonom koji datira još od 1975. godine, one su poprilično male, a naplata štete počinitelju bilo bi najbolje rješenje, stajalište je Gorana Burušića, načelnika PUZ-a.
Uz pomoć dojava komunalnih redara, djelatnika Zrinjevca i Čistoće, te građana putem telefonske linije i e-adrese intervenirat će se u roku od 24 sata, rekao je savjetnik Uprave Zagrebačkog holdinga Alen Ostojić.
Dodaje i da će nastaviti projekt postavljanja nadzornih kamera kako bi sankcionirali "šarače", kao i sve druge vandale.