U siječnju ove godine izdano je ukupno 377 odobrenja, što je pad od 22,6 posto u odnosu na siječanj 2014. godine. Broj izdanih odobrenja najniži je od kada DZS prati podatke, dok je godišnja stopa pada najviša od srpnja 2013. godine, kažu analitičari RBA.
Snažnom godišnjem padu broja izdanih odobrenja u siječnju pridonio je tako niži broj izdanih odobrenja za gradnju zgrada, za 15,1 posto te ostalih građevina, za 55,6 posto.
S obzirom da je zabilježen snažan pad broja izdanih odobrenja za građenje zgrada i ostalih građevina, ne čudi da je predviđena vrijednost radova koja izdana odobrenja pokrivaju niža za 35,9 posto za zgrade te 72,2 posto za izgradnju ostalih građevina, poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena itd, navode iz RBA.
Prema vrstama građevina, 89,4 posto odobrenja izdano je za zgrade, a 10,6 posto za ostale građevine, dok je prema vrstama radova, 71,6 posto odobrenja izdano je za novogradnju, a 28,4 posto za rekonstrukcije.
"Posljednji podaci o broju izdanih odobrenja za građenje te predviđenoj vrijednosti radova potvrđuju da je građevinski sektor i dalje u dubokoj recesiji. Ponovni snažni pad ukupnog broja izdanih odobrenja za građenje pridonijeti će svakako i nastavku daljnjeg pada obujma građevinskih radova", ocjenjuju u RBA.
U 2014. broj odobrenja pao 9. godina zaredom
Tijekom 2014. godine u Hrvatskoj je izdano 6.589 odobrenja za građenje što je 1,5 posto manje nego 2013. godine, pokazuju podaci DZS-a. Godinu prije, odnosno 2013. godine, u Hrvatskoj je izdano 6.687 odobrenja za građenje, a to je pak bilo 19,7 posto manje nego 2012. godine, što je izraženiji pad nego 2012. kada je broj izdanih odobrenja za građenje pao za 13,2 posto u odnosu na 2011.
Prošla je godina tako bila deveta godina za redom sa smanjenjem broja izdanih odobrenja za građenje, odnosno građevinskih dozvola, a u tom je razdoblju broj izdanih odobrenja i više nego prepolovljen.
Statistika je 2005. registrirala 13,8 tisuća izdanih građevinskih dozvola, da bi nakon toga uslijedio pad koji se kretao od 1,8 posto u 2006. do 14,1 posto 2010. godini.
Što se tiče same prošle godine, za zgrade je izdano 5.587 odobrenja za građenje, što je u odnosu na 2013. godinu rast za 2,9 posto dok su za ostale građevine izdana 1.002 odobrenja ili 20,4 posto manje.
Vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim prošle godine iznosila je 20,2 milijarde kuna, a to je 8,2 posto više nego 2013. godine.
To znači da je nakon pet uzastopnih godina smanjenja predviđene vrijednost radova, koja su se na godišnjoj razini kretala od 8 posto u 2010. do 22,2 posto u 2009. godini, tijekom lanjske godine ta vrijednost prvi puta porasla.
U ukupnoj vrijednosti radova predviđenih dozvolama za građenje izdanim u 2014. godini, 10,1 milijardu kuna odnosi se na radove na zgradama, a približno jednako i na ostale građevine.
Prema dozvolama za građenje izdanim prošle godine predviđena je gradnja 7.743 stana što je za jedan stan manje nego 2013. godine. To je pak bilo 20,5 posto manje nego u 2012. godini. U 2012. je u odnosu na 2011. zabilježen pad za 27,7 posto, a nakon što je u 2011. u odnosu na 2010. godinu zabilježen pak blagi rast od 0,7 posto.