Štand je otvorio hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Ranko Vilović, koji se osvrnuo na važnost jačanja pozicije hrvatske književnosti u inozemstvu te, s tim u vezi, istaknuo važnost prisutnosti hrvatskih autora i nakladnika na tome sajmu.
U ime hrvatskog Ministarstva kulture okupljenima se obratila načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec. Zahvalila je svima koji su omogućili realizaciju programa te istaknula da se Hrvatska ove godine na sajmu predstavlja kroz dvije programske linije.
"Prvi je program čisto hrvatski, koji se odvija na štandu i drugdje u unutarsajamskim i izvansajamskim prostorima, a uključuje uz naše autore i goste iz drugih zemalja, dok je drugi zajednički program ostvaren u suradnji s mrežom Traduki", kazala je Đurić Nemec.
Zahvaljujući programskoj suradnji s Tradukijem, hrvatski autori i autorice uključeni su u velik broj programa a njihovi su nastupi uklopljeni u puno širi kontekst predstavljanja književnosti, napomenula je.
Žene o temama rata i prošlosti
Hrvatski se štand tradicionalno nalazi u Paviljonu 4 i proteže na 50 četvornih metara, a ove je godine naglasak bio na uređenju detalja, kazala je Hini Maja Vrančić, suosnivačica i predsjednica udruge za promicanje kulture Kurs, kojoj je povjerena tehnička organizacija hrvatskog nastupa i uređenje štanda.
To što se štand nalazi uvijek na istom mjestu osigurava Hrvatskoj veću prepoznatljivost kod sudionika i posjetitelja sajma, napomenula je.
"Ove godine štandom dominira crvena boja i veća je pozornost posvećena detaljima, a poseban smo naglasak stavili na njemački prijevod romana Irene Vrkljan 'Sestra, kao iza stakla'", kazala je Vrančić.
Na štandu su predstavljeni njemački prijevodi izdanja ukupno šesnaest hrvatskih nakladnika, među kojima Profila, Školske knjige, Naklade Ljevak, Sandorfa, Meandarmedije, Kršćanske sadašnjosti, Frakture, Kašmir prometa i drugih.
U sklopu programske koncepcije pod nazivom "Žene i povijest", od 12. do 15. ožujka na Sajmu će se u desetak programskih točaka različitih formata predstaviti sedmero hrvatskih autora. Koncepciju predstavljanja Hrvatske u Leipzigu osmislila je prevoditeljica i urednica Alida Bremer koja godinama promiče hrvatsku književnost u Njemačkoj.
Jedna od autorica koje će sudjelovati u razgovorima na teme kao što su odnos hrvatskih spisateljica prema prošlosti kao književnoj temi te teme rata, izbjeglištva, društvene transformacije, urbanog života i pisanja u teškim vremenima je i Ivana Simić Bodrožić, pjesnikinja i spisateljica koja se proslavila svojim romanom prvijencem "Hotel Zagorje".
"Mislim da je dobro i važno što je Hrvatska ove godine u fokus programa stavila žene i njihov odnos prema pisanju i iskustvu sjećanja, ali ne pod patronizirajući naziv 'ženskog pisma'", kazala je za Hinu Simić Bodrožić.
"Iako se čini da smo ušli u krug naprednijih demokracija birajući ženu za predsjednicu, daleko smo od podrazumijevajuće ravnopravnosti jer živimo u društvu duboko prožetom patrijahalnim 'vrijednostima' od samog vrha sustava", pojasnila je.
Kao i na drugim područjima, takva se praksa reflektira i na planu kulturne politike, utječe na našu svakodnevicu kao i kvalitetu života u našem društvu, smatra Simić Bodrožić.
Mathias Enard i Ivana Šojat Kuči kao vrhunac programa
U programu sudjeluju i Daša Drndić te Ivana Šojat Kuči, čiji je razgovor s jednim od najznačajnijih suvremenih francuskih pisaca Mathiasom Enardom, koji će se održati u četvrtak, najavljen kao jedan od vrhunaca programa. Šojat Kuči prevela je na hrvatski Enardov roman "Zona".
"Enardova 'Zona' svojevrsna je apsurdna oda onome što smjelo nazivamo tekovinama zapadne civilizacije; monumentalan roman koji 'hiperrečenično' vremenski i prostorno široko kroz obavještajnu djelatnost glavnoga lika hrvatskog podrijetla detaljno analizira počela i tijekove krvoprolića i sukoba, pogroma i zločinačkih pothvata na teritoriju Europe, Sjeverne Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka", kazala je Šojat Kuči za Hinu.
Roman je objavljen prošle godine u izdanju nakladnika Frakture, a u njemu je jedan od glavnih junaka ratnik hrvatskog podrijetla.
I sama nagrađivana spisateljica, Šojat Kuči u Leipzigu predstavlja svoje romane "Unterstadt" i "Jom Kipur", koje je također objavila Fraktura. Kao autorica koja se bavi povijesnim i ratnim temama, s Enardom će razgovarati o ratu kao književnoj temi, te prevođenju i utjecajima.
"U konačnici nije samo prijevod taj koji povezuje Enarda i mene: tu je i ta nezadrživa, neopisiva potreba analiziranja Zla, ljudske krvoločnosti i opsesije mitologije", dodala je autorica.
U sklopu programa Milana Vuković Runjić u subotu će predstaviti svoj roman "Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima", dok će pjesnici Marko Pogačar i Branko Čegec govoriti o poeziji i smjeni generacija u časopisu Quorum.
"Bit će to razgovor o književnim časopisima, njihovoj ulozi i mogućnostima danas", pojasnio je Hini Čegec, koji će također sudjelovati u programu međunarodne fondacije Traduki na temu gradova, u sklopu kojega će s turskim piscem Barisom Uygurom razgovarati o Istanbulu.
Filmske projekcije i čitanja bajki
Ove godine jedna od tema hrvatskog predstavljanja bit će i "Plavi Jadran, Plitvice i slapovi Krke na filmskom platnu" u sklopu prezentacije povjesničara filma i filmofila Daniela Rafaelića o odnosima Hrvatske i Njemačke na području filma. Uz filmske projekcije, Rafaelić će promovirati svoju studiju "Kinematografija u NDH", koju je objavila Naklada Ljevak.
Književnost, filmovi i video-radovi hrvatskih, njemačkih i francuskih umjetnika bit će tema razgovora o budućoj suradnji i kulturnoj razmjeni s francuskim i njemačkim kolegama u petak u Galeriji Leipziger Spinnerei, a svaki dan na hrvatskom štandu započet će čitanjem neke dječje priče ili bajke.
Riječ je o novom formatu pod nazivom "Poklanjamo dječju priču" u sklopu kojega glumac ili glumica kazališta Theaterturbine Leipzig čitaju priče.
Sajam knjiga u Leipzigu drugi je najveći sajam izdavačke djelatnosti u Njemačkoj koji svake godine u tome gradu okupi na tisuće autora i izdavača iz više desetaka zemalja. Prošle godine na sajmu je izlagalo gotovo 2200 izlagača, a tijekom četiri dana održavanja obišlo ga je 175 tisuća posjetitelja.
Otvorenju hrvatskog štanda, uz brojne predstavnike niza fondacija s kojima Hrvatska tradicionalno surađuje, nazočio je i direktor Frankfurtskog sajma knjiga Tobias Voss te izraelski veleposlanik u Njemačkoj Yakov Hadas-Handelsman.