Kulturna politika izvor je velikih podjela u Europskoj uniji. Rasprava o zaštiti autorskih prava jednako je strastvena kao i ona o porezima ili hrani. Izvješće o reformi zaštite autorskih prava koje je pripremila eurozastupnica njemačke Piratske stranke Julia Reda izazvalo je veliku raspravu u Europskom parlamentu. Zastupnici su na izvješće predstavljeno sredinom siječnja podnijeli već 550 amandmana. Velik interes zabilježila je i javna rasprava o tom pitanju koju je Europska komisija provela 2014., a koja je prikupila 9.000 odgovora.
Junckerova Komisija istaknula je reformu zaštite autorskih prava kao jedan od svojih najvažnijih prioriteta. Reforma bi finalizirana trebala biti 2016. No dok jedinstveno digitalno tržište podržava velika većina država članica i eurozastupnika, pitanje kako ga ostvariti nije tako jednostavno, posebice kada je riječ o zaštiti autorskih prava, a ti su propisi na europskoj razini zadnji put mijenjani 2001.
"Europska direktiva o zaštiti autorskih prava potječe iz 2001., prije YouTubea ili Facebooka. Iako se njome trebalo prilagoditi zaštitu autorskih prava digitalnom dobu, ona danas zapravo blokira razmjenu znanja i kulture preko granica", objašnjava na svojem blogu Reda, koja smatra da su postojeća pravila u EU zastarjela i fragmentirana. "Potrebna su nam zajednička europska pravila za zaštitu autorskih prava koja bi štitila temeljna prava i omogućila lakše pružanje inovativnih online usluga u cijeloj Europskoj uniji."
Redino "izvješće trebalo je dati ocjenu sadašnje situacije i ponuditi preporuke za budućnost... ali to je na kraju niz zakonskih prijedloga koji su, bez opširne analize situacije, zapravo samo ideološki dokument", ocijenila je eurozastupnica socijalista Virginie Roziere (S&D) na svojem blogu. Provokacijom se često smatra i sama činjenica što Reda dolazi iz Piratske stranke.
Kultura - treći najvažniji sektor za zapošljavanje u EU
Europska kultura za mnoge je vrijedan gospodarski resurs koji treba sačuvati. S godišnjim prometom od 540 milijarda eura i više od sedam milijuna zaposlenih, kultura je treći najvažniji sektor za zapošljavanje u EU, nakon građevinarstva i turizma s pratećim uslugama, po izvješću EY-a (Ernst&Young), provedenog za Europsko udruženje skladatelja i tekstopisaca.
Analiza konzultantske kuće daje prilično optimističnu sliku industrije: uključuje zaposlene u kinematografskom i televizijskom sektoru, ali i radna mjesta koje oni stvaraju. Glazbeni sektor isto tako stvara manji broj radnih mjesta i podržava vizualne umjetnosti i velik broj ljudi koji rade u organizaciji koncerata i festivala.
Po Herveu Ronyju, direktoru Scama, cijeli kulturni lanac bit će ugrožen revizijom postojećih pravila o zaštiti autorskih prava. On smatra da autorska prava nisu problem.
"Autorska prava nisu bila problem za Netflix prilikom njegova dolaska u Europu; jednostavno su pregovarali o autorskim pravima s organizacijama za njihovu kolektivnu zaštitu. Ono što doista nedostaje je prava europska politika za tu industriju", rekao je.
"Ne možemo imati kulturnu politiku koja štiti samo interese potrošača", rekla je Carole Tongue, predsjednica Udruženja europskih koalicija za kulturnu raznolikost, koja se boji postupne zamjene europske kulture standardiziranim sadržajem koji nude globalni igrači, tzv. GAFA (Google, Apple, Facebook i Amazon).
Ta bojazan prisutna je i među političarima, koji ne vjeruju velikim digitalnim kompanijama jer su pokazale da će učiniti sve kako bi izbjegle poreze i stekle prednost u odnosu na europske konkurente.
"GAFA kompanije ne plaćaju uvijek autorska prava i agresivno planiraju poreze. U odnosu na to, inzistiranje Bruxellesa na besplatnom sadržaju i konkurenciji ne funkcionira. Nećemo potkopati europsko kulturno bogatstvo samo kako bismo udovoljili šačici multinacionalnih kompanija!", poručuje Jean-Marie Cavada, liberalni eurozastupnik (ALDE) i predsjednik radne skupine za kulturu.
Predsjednik Europske komisije odgovorio je na pritužbe kulturne industrije u veljači, obećavši da će štititi autorska prava u Europi.
Neki sumnjaju da Komisija prerevno želi djelovati na tom području. Zaposlenici europskih institucija dolaze iz 28 država članica i često se tuže da više ne mogu gledati vlastite nacionalne televizijske programe ili omiljene nogometne utakmice. "To je nekima od nas problem. Zaposlenici i povjerenici neizbježno su i sudac i optuženik."
Pitanje geografske blokade sadržaja postalo je svojevrsnom opsesijom za neke potrošače iz manjih zemalja, gdje niska profitabilnost domaćih tržišta ograničava pristup kulturnom sadržaju. To je problem za estonskog povjerenika za digitalno jedinstveno tržište Andrusa Ansipa, koji takve prakse smatra "diskriminirajućim".
Treba li zaštitu autorskih prava reformirati iz temelja novim paneuropskim sustavom, čak i ako to znači potkopavanje postojećih sustava? To je pitanje koje izaziva nemir u kulturnim sektorima, koji tvrde da je tek mali broj Europljana time pogođen. Neki pak poput francuskog karikaturista Benoita Peetersa smatraju da bi autorska prava iz te rasprave mogla izići snažnija nego ikad, prenosi EurActiv.