Time su iz Udruge Franak reagirali na medijske napise da će Vlada predložiti bankama, Udruzi Franak i HNB-u model konverzije kredita iz švicarskog franka u eure, prema kojem bi se otpisalo oko 22 posto glavnice u kunama, a taj bi trošak na sebe preuzeli država (oko 13 posto) i banke (oko 9 posto). Tako bi oko 2,9 milijardi kuna troška preuzeli porezni obveznici, odnosno država koja bi svoj dio troška preuzela na način da u deset godina bankama otpisuje porez na dobit, a banke bi preuzele oko 2 milijarde kuna troška, objavili su u srijedu neki dnevni listovi.
U Udruzi Franak upozoravaju na medijski pritisak na dužnike s kreditima u švicarskim francima, zato jer žele izaći iz dužničkog ropstva u kojeg su ga dovele banke, HNB i sve Vlade koje su do sada nijemo promatrale njihov slučaj te kako se u javnosti "želi nametnuti krivnja na leđa dužnika jer taj izlazak iz modernog ropstva 'moraju' platiti porezni obveznici".
Iz Udruge ističu kako dužnici koji imaju kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima "nisu odgovorni za dokazano neodgovorno, nesavjesno i nepošteno ponašanje banaka" te podsjećaju da su dužnici i porezni obveznici, kao svi drugi građani Hrvatske.
"Upravo zato, Udruga Franak je zauzela stav da se odgovornost mora podijeliti između banaka i HNB-a, koji su najveći krivci za plasiranje pokvarenog i opasnog proizvoda na financijsko tržište koji je za cilj imao samo ekstra zaradu banaka. Mi samo tražimo da banke vrate dio ne pripadajuće ekstra zarade i da se odreknu buduće dobiti. Stoga, dužnici kao porezni obveznici, odbijaju da trošak konverzije u kune snosi bilo koji porezni obveznik ove države", naglašava se u priopćenju.
Pozivajući sve građane da ih podrže, iz Udruge Franak navode da bi, kada bi banke vratile oštećenim građanima svih 13 milijardi kuna ekstra dobiti na "švicarcima", dužnici potrošnjom kroz PDV punili proračun, to bi imalo pozitivan efekt na cjelokupno poduzetništvo koje bi, zbog povećane potrošnje, zapošljavalo nove djelatnike, a posredno bi značilo financijski efekt kroz doprinose na nova zapošljavanja.
Podsjećaju i na sanaciju banaka 1999./2000. kada se, kako navode, na teret poreznih obveznika utrošilo 80 milijardi kuna za spašavanje današnjih banaka. "Država je tada zadužila svoje građane i povećala javni dug kako bi spasila bankarski sustav, a nakon sanacije neodgovorno prepustila banke stranim vlasnicima koji danas lihvare te iste građane koji su ih spasili, naravno uz nijemo promatranje HNB-a", navode iz Udruge Franak.
Ponavljajući kako najveću krivnju za situaciju dužničkog ropstva u kojoj se nalaze hrvatski građani imaju banke i HNB, iz Udruge ističu kako smo svjedoci da tužene banke nisu ni malo osjetile teret recesije te kako upravo one imaju najveći profit.
Udruzi Franak nije jasno kako je moguće da u uvjetima teške krize, visokih postotaka nenaplativih kredita, šokantnog smanjenja kreditiranja poduzetnicima i građanima, u uvjetima gdje cijela ekonomija sedam godina ima konstantan pad, banke imaju stabilnu i ekstra visoku zaradu.
Udruga pita kako je to moguće, kako je moguće da se "tolerira iznošenje financijskih sredstava izvan granica Hrvatske, osiromašivanje naše zemlje, koje su dokazali profesori Ekonomskog fakulteta, bez da su banke platile porez na ekstra dobit kroz tečajnu razliku koja je završila u drugim zemljama, gdje obitavaju banke majke 'naših' banaka".
"Mi mislimo da je vrijeme da institucije Republike Hrvatske počnu raditi svoj posao te da pronađu odgovorne za slučaj 'Franak'", zaključuje se u priopćenju Udruge Franak.