Novi programi osposobljavanja za voćare, sirare i montere fotonaponskih sustava
"Jednostavnije je odgovoriti na pitanje koje profile nemamo. Svake godine izbacujemo 20-30 novih programa. Trudimo se pratiti potrebe tržišta rada i ponuditi zanimanja koja će omogućiti našim polaznicima konkurentnost na tržištu rada", kazao je ravnatelj POU Zagreb Ivica Voloder.
Pučko otvoreno učilište tako odnedavno nudi i osposobljavanje za zanimanja: voćar, sirar i mljekar te monter fotonaponskih ili solarno toplovodnih sustava jer je sve više onih koji se interesiraju i žele se baviti eko-proizvodnjom i koristiti obnovljive izvore energije (OIE).
Polaznici u programu voćar mogu naučiti kako podići svoj voćnjak, njegovati voćke, kako brati, čuvati i prodati voće. Budući mljekari i sirari znat će razlikovati mlijeko različitih životinja, njegov sastav i nutritivne vrijednosti, koristiti prikladan tehnološki proces kod proizvodnje sira i ukloniti uočene nedostatke tijekom proizvodnje te naučiti marketinške alate za prodaju mliječnog proizvoda i primijenjivati EU norme.
Monteri fotonaponskih sustava obučavaju se za mjerenje površine i zasjenjenja prostora ili krova na lokaciji elektrane, montažu elektrane prema tehničkoj dokumentaciji, puštanje u pogon i nadzor fotonaponske elektrane spojene na energetsku mrežu, a slična znanja u postavljanju, provjeri i održavanju stječu i monteri solarno toplovodnih sustava.
Ravnatelj POU-a Ivica Voloder napominje kako se interes za različita zanimanja mijenja pa je tako prije 40-ak godina u pučkom učilištu najaktualniji bio program završetka osnovne škole za odrasle, a prije 20 godina velik interes bio je za program zaštitara, jer u ratnim godinama puno mladih ljudi nije završilo redovnu srednju školu.
"Zbog globalizacije, tehnoloških promjena i razvoja neka zanimanja nestaju, a nova se stalno pojavljuju. Pitanje je da li će netko tko danas završi obrazovanje za jedno zanimanje s tim zanimanjem dočekati i penziju za 40–45 godina. Najvjerojatnije će ga morati promijeniti dva-tri puta. Ne tvrtku, već zanimanje. Zato je važno cjeloživotno obrazovanje i ulaganje u obrazovanje odraslih. Ne treba zaboraviti da su države koje su to radile ostvarile uspješni ekonomski rast i smanjile nezaposlenost", kazao je Voloder.
I zaposleni i nezaposleni usavršavanje plaćaju sami
Nažalost, dodaje, danas više nitko ne financira školovanje za odrasle, osim njih samih.
"Naši polaznici svoje obrazovanje i usavršavanje plaćaju sami. Postoji nešto natječaja koje uspijemo dobiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZZ) i Grada Zagreba, ali, u ukupnom prihodu, ono što građani sami investiraju u svoje obrazovanje je 10 puta više od onog što država ili grad investira kako bi im pomogli. To je poražavajuća činjenica za hrvatsko društvo", smatra Voloder. Uputio je kritiku i poslovnoj zajednici unas koja još uvijek radnike smatra troškom te podsjetio na riječi nekadašnjeg poslovnog gurua Petera Druckera koji je još davno napisao da su ljudi najveći kapital svake tvrtke i da se u njih mora najviše investirati i ulagati. No, dodaje Voloder, tvrtke financiraju jedino ono što im propisuje zakon i to samo kad je riječ o potrebnim certifikatima i licencama za neko radno mjesto.
Kroz Otvoreno učilište godišnje "prođe" nekoliko tisuća polaznika među kojima je najveći broj onih koji imaju jednu zajedničku karakteristiku - nezaposleni su.
"Među nezaposlenima imamo tri vrste polaznika. Prva je tzv. dropout, a riječ je o ljudima koji nisu redovno završili srednju školu zbog različitih životnih okolnosti, druga grupa su gimnazijalci tj. oni koji su završili gimnaziju, ali im gimnazija nije dala konkretno zanimanje da se mogu uključiti na tržište rada pa upisuju neki od programa za tzv. prvo zanimanje. Treća grupa je izuzetno zanimljiva i potpada pod frazu: reverzibilno obrazovanje, a u nju ulaze ljudi koji su završili fakultet, no diploma im trenutno ne omogućava zapošljavanje. Zato upisuju različite prekvalifikacije kako bi se mogli zaposliti u zanimanju koje se u zadnje vrijeme traži primjerice kao kuhar nacionalnih jela, fizioterapeut, maser, njegovatelj i slično", kaže Voloder.
Iluzionisti i voditelji wellnessa s gurmanskim pripravcima
U Učilištu se može naučiti uzgajati i prerađivati ljekovito bilje ili gljive, servisirati električne kućanske aparate ili kompjutor, ugrađivati umjetne nokte. Može se postati zavarivač, tesar, zidar, aranžer cvijeća, pčelar, vinogradar i vinar, dizajner interijera, profesionalna dadilja, wellnes terapeut, njegovatelj, medicinski maser, skiper i samostalni knjigovođa. Hotelska sobarica, administrator, kompjutorski daktilograf, tonski snimatelj, modni fotograf...
"Imamo najveću 'srednju školu' u Hrvatskoj koju pohađa preko tisuću polaznika. U njoj se odvija i prekvalifikacija za primjerice medijske tehničare, ekološke tehničare, tehničare nutricioniste, kuhare, slastičare, turističko-hotelijerske komercijaliste", izdvojio je Voloder te naglasio da provode osposobljavanja i usavršavanja za više od 200 različitih programa i zanimanja. Skoro da nema industrije i zanimanja koji tu nisu zastupljeni: od poljoprivrednih, ekoloških, energetskih, uslužnih, umjetničkih, informatičkih, poslovnih, turističkih te zanimanja u području zdravstva i socijalne skrbi, zdravlja i ljepote kao i stranih jezika, dodaje.
Među neobičnim zanimanjima koja se nude je primjerice iluzionist. Doduše, za to zanimanje nema objašnjenja koje vještine i znanja će steći zainteresirani polaznici, a jedino što se na letku POU Zagreb navodi jest cijena programa od 15.000 kuna.
To je ujedno i najskuplje osposobljavanje, a u skuplja i neobična usavršavanja spada voditelj wellnessa s gurmanskim pripravcima (12.900 kuna). U tom programu polaznici savladavaju osnovne pojmove iz anatomije, fiziologije i dermatologije, osnove wellnessa baziranog na gurmanskim pripravcima, klasičnu masažu i aromamasažu, pripremu preparative, masažu gurmanskim pripravcima pojedinih hrvatskih regija.
Dječački san rukovanja toranjskom dizalicom također se može ostvariti u POU Zagreb, a program osposobljavanja iznosi tisuću kuna. Tko želi, može proći i program za vođu smjene hidroelektrane ili se pak usavršiti u zanimanju glasnogovornika. A može se postati i dimnjačar.
"Vrlo zanimljivi su nam polaznici Sveučilišta za treću životnu dob", kaže Voloder. "Preko tisuću polaznika, uglavnom penzionera, s nevjerojatnim žarom i interesom polazi različite tečajeve: od joge, pilatesa, stranih jezika, IT-a, umjetničkih radionica. Impresivno je vidjeti kako kroz volonterski angažman drže predavanja jedni drugima i usvajaju znanja, primjerice, o operativnim sustavima na pametnim telefonima", dodaje.
Pučkom otvorenom učilištu Zagreb je prije pet godina pripojen nekadašnji Centar za kulturu i u njemu se, osim nekih umjetničkih verificiranih programa, provode razni hobi programi i mnoge kulturne manifestacije. A imamo i brojne EU projekte, pohvalio se Voloder.