Prema mišljenju ETSC-a nove sigurnosne tehnologije mogu igrati važnu ulogu u smanjenju broja prometnih nesreća na europskim autocestama, no ne treba zaboravljati ni 'tradicionalne' metode, jer izvješće pokazuje da u nekim država čak 60 posto poginulih u nesrećama na autocestama nije koristilo sigurnosni pojas. Stoga je ETSC pozvao EU da uvede obvezu ugradnje podsjetnika za vezanje sigurnosnog pojasa na svim sjedištima za putnike u novim vozilima, što prema sadašnjim propisima mora imati samo vozačko sjedište.
Pametne tehnologije za sigurniju vožnju
ETSC preporučuje i ugradnju ISA sustava (pametni sustav za brzinu) te sustava za kretanje izvan obilježene prometne trake (LDWS) u sva nova vozila.
Sustav ISA koji koristi GPS podatke i kamere za prepoznavanje prometnih znakova vozačima pomaže da se drže ograničenja brzine, a ta tehnologija može smanjiti broj poginulih za čak 20 posto. LDWS upozorava vozače da su “iskliznuli” iz obilježene prometne trake, što je znak umora ili ometenosti koji može biti fatalan, a već je obvezan za nove teretne automobile i autobuse.
"Tehnologije koje pomažu vozačima da izbjegnu katastrofu potencijalno mogu spasiti tisuće života na našim cestama. Kako svijet polako prihvaća budućnost potpuno automatiziranih vozila, Europska unija poticanjem korištenja ovih tehnologija, također pomaže europskoj autoindustriji da zadrži poziciju na tržištu, koju ugrožava konkurencija izvan Europe", izjavio je izvršni director ETSC-a Antonio Avenoso, a prenosi MUP na svojoj internetskoj stranici.
Izvješće također naglašava potrebu da Europska unija učini više kako bi se smanjio broj poginulih na cestama u naselju i izvan naselja, s obzirom da brojke pokazuju da se broj poginulih na autocestama smanjuje brže nego na ostalim prometnicama.
U smanjenju broja stradalih najuspješnije Litva i Slovačka
Između 2004. i 2013. broj poginulih na autocestama u Europskoj uniji smanjio se prosječno za osam posto na godišnjoj razini, a na ostalim cestama za 6,5 posto. Kako bi se spriječilo daljnje povećanje te razlike, autori izvješća preporučuju Europskoj uniji da proširi propise o sigurnosti infrastrukture (koji se sada odnose na većinu glavnih europskih autocesta) na ostalu cestovnu mrežu. Na smanjenje broja nesreća, dodaje se, mogu utjecati i 'rješavanje' visoko rizičnih mjesta na postojećim cestama kao i redovni nadzor.
Istraživači su otkrili da je od 2004. do 2013. najveće prosječno smanjenje broja poginulih na autocestama (-20 posto) postigla Litva, a slijede je Slovačka (-14 posto) i Španjolska (-13 posto), Danska, Austrija, Velika Britanija, Češka, Nizozemska i Italija, sa smanjenjem većim od prosjeka Europske unije. Poljska je također uspjela smanjiti broj poginulih, unatoč učetverostručenju duljine autocesta s 400 na 1500 kilometara.
Među državama za koje je broj poginulih moguće izračunati temeljem opsega prometa, one s najlošijim rezultatima imaju četiri puta veći rizik nego one s dobrim rezultatima. Danska, Velika Britanija, Švedska i Nizozemska imaju najsigurnije autoceste, dok one u Poljskoj, Mađarskoj i Litvi imaju najveću razinu rizika.