Ekstra prihod za najbolje bolnice
S druge strane, bolnice koje u šest mjeseci ne obave ugovorene usluge ostat će bez dijela sredstava, a taj će novac otići kao ekstra prihod bolnici u istoj zdravstvenog regiji koja je pacijentima pružila veći broj usluga od onih koje su ugovorene s HZZO-om.
U HZZO-u ocjenjuju da natjecanje među bolnicama povećati njihovu motivaciju i učinkovitost, što bi trebalo rezultirati smanjenjem listi čekanja.
Zdravstveni proračun ove godine raspolaže s dvije milijarde kuna više nego lani, pri čemu su za 1,2 milijarde kuna povećana sredstava za bolnički sustav, a novac za posebno skupe lijekove porast će s 560 milijuna kuna na 800 milijuna kuna. Stoga, smatra HZZO, više neće biti potrebe za sanacijama zdravstvenih dugova iz državnog proračuna.
Dugovi od oko 1,8 milijardi na kraju 2014. bit će, kažu, sanirani iz tekućih izvora, kroz daljnju racionalizaciju sustava i provedbu masterplana bolnica u idućih tri do pet godina.
Avansno plaćanje 25 posto prihoda
U HZZO-u navode kako će 25 posto prihoda bolnica trajno biti plaćan avansno, dok bi se do obuhvata od 75 posto prihoda po izvršenju došlo krajem prvog tromjesečja 2016. godine.
Svaka bolnica imat će mogućnost svoj proračun dodatno "podebljati" do pet posto, ovisno o izvršenju pet indikatora učinkovitosti i kvalitete - "obrtaju" pacijenata po postelji, ukupnom broju specijalističkih usluga po jednom zdravstvenom radniku, kretanju opće stope smrtnosti, postotku liječenja u dnevnoj bolnici i postotku pacijenata liječenih rezervnim antibiotikom.
Bolnice će do 10. u mjesecu dobit avansni dio za taj mjesec, sredstva za obavljene usluge prethodnog mjeseca i sredstva ostvarena prema indikatorima učinkovitosti i kvalitete.
"Ako bolnica dobije avans koji nadmašuje izvršenje usluga, obvezu izvršenja prenosi iz mjeseca u mjesec, po principu 'ladice'. Nakon šest mjeseci bolnica koje će obaviti više usluga moći će preuzeti dio sredstava namijenjenih bolnici u istoj zdravstvenoj regiji s manje usluga", kaže ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec.
Funkcionalno spajanje bolnica s premalo pacijenata
Na pitanje što će biti s bolnicama ili odjelima koji neće moći izvršavati ugovorene usluge, iz HZZO-a odgovaraju kako je za funkcioniranje bolnica odgovoran njihov menadžment.
"Kod odjela koji sustavno neće izvršavati ugovoreni broj usluga, uprava će utvrditi radi li se o nedostatku kadrova, znanja, opreme ili pacijenata. U prva tri slučaja moći će poduzeti mjere radi jačanja resursa, a u slučaju nedostatka pacijenata funkcionalno će se spojiti s najbližom bolnicom, s kojom će podijeliti kadrove", kaže Prenđa Trupec.
Kao primjer navodi opće bolnice u Varaždinu i Čakovcu, koje su udaljene svega 13 kilometara. Trenutno su u procesu funkcionalnog spajanja odjela infektologije, koji preuzima Varaždin, te oftalmologije, koji preuzima Čakovec, a isto će uslijediti za urologiju i otorinolaringologiju.
Osim toga, bolnica koja ne može ispuniti ugovorene obveze može izgubiti akutni dio liječenja, ali će joj ostati dnevna bolnica i ambulantni rad. U takvim slučajevima vodit će se računa o sigurnosti pacijenata i dostupnosti zdravstvene zaštite.
Poslodavci optimistični
Novi model plaćanja bolnicama, koji se temelji na obavljenim uslugama, pozdravljaju u Udruzi poslodavaca u zdravstvu, ocjenjujući da se radi o iskoraku prema financijskoj stabilizaciji bolničkog sustava.
Udruga poslodavaca u zdravstvu, koja okuplja 80 posto kliničkih i općih bolnica, smatra da novi model, praćen s povećanjem bolničkih proračuna, ima šanse za uspjeh.
Ekonomski savjetnik Udruge Boris Lukovnjak navodi kako se takav model pokazao uspješnim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa domovi zdravlja danas posluju pozitivno, a povećao se broj usluga pacijentima.
"To je prvi puta da se netko usudio zagristi u bolnički sustav, kao najveći dio zdravstvene zaštite, promijeniti rakurs i krenuti prema nečemu novom, što mjeri izvršenje kao osnovu za prihodovanje bolnica. Na taj se način po prvi puta favorizira natjecanje između bolnica", kaže Lukovnjak.
Uspjehu bi trebalo pridonijeti i više novca u sustavu - povećanje bolničkih proračuna za prosječno 17 posto, 1,2 milijarda kuna više za bolničko liječenje, 30-postotno povećanje novca za posebno skupe lijekove, kao i korekcije cijena određenih usluga koje će HZZO preispitati u suradnji s Udrugom poslodavaca.
Sindikalci skeptični
U Sindikatu zdravstva i socijalne skrbi su mnogo suzdržaniji jer ne znaju što će biti s bolnicama koje neće moći zadovoljiti kriterije, bilo zbog manjka pacijenata, bilo loše organizacije ili nekog trećeg razloga.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek pozdravlja model po kojem će se bolnicama plaćati onoliko usluga koliko ih stvarno naprave, ali pita što će se dogoditi s bolnicama koje neće biti u stanju izvršavati ugovorene obveze - hoće li te bolnice ići u stečaj?
Avberšek upozorava da više od 90 posto bolničkih proračuna odlazi na plaće, bolnice su dosad bile u situaciji da im se ne plaća ni obavljeni rad, a postoje i one u kojima izvršenje ugovorenih usluga iznosi 30, 50 ili 60 posto.
"Bit će zanimljivo pratiti kako će se provoditi novi model, no kako se radnika mora platiti prema pravima iz kolektivnog ugovora, a dobavljače također, čini mi se da će se sve na kraju opet slomiti na pacijentima i da će opet biti manje novca za njihovo liječenje", sumnjičava je Avberšek.
piše: Tamara Marinković