Tu je brojku novih postrojenja dobio temeljem analize sklopljenih ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a koja još nisu puštena u pogon.
Inače, u Hrvatskoj je zadnjeg dana ovogodišnjeg siječnja u pogonu bilo 1.070 elektrana na obnovljive izvore energije, a ukupna instalirana snaga tih postrojenja iznosi 412,594 MW. U odnosu na kraj rujna 2014. godine, riječ je o povećanju za 65 elektrana, ukupne instalirane snage 47,044 MW.
"Naš elektroenergetski sustav postao je u tome razdoblju bogatiji za jednu vjetroelektranu, 62 postrojenja na sunčevu energiju, jednu hidroelektranu, jednu elektranu na bioplin, dok se broj instaliranih i u rad puštenih pogona koji koriste druge izvore obnovljive energije nije povećavao", rekao je Marjanović.
Navodi kako je po instaliranoj snazi na prvom mjestu 16 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 339,250 MW, na je drugom mjestu 1.025 sunčanih elektrana s ukupno 34,203 MW, treće mjesto zauzima pet kogeneracijskih postrojenja s ukupno 13,293 MW, dok četvrto mjesto zauzima 12 elektrana na bioplin s ukupno 12,135 MW.
Po instaliranoj snazi, najveće pojedinačno postrojenje obnovljivih izvora energije je "Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh", sa snagom od 43,00 MW.
Po planiranoj snazi, na prvom je mjestu 12 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 395,700 MW, na drugom mjestu je 23 postrojenja na biomasu s ukupno 55,550 MW, dok treće mjesto zauzima 223 projekta sunčanih elektrana s ukupno 21,478 MW.
"Po svemu ovome vidimo kako će Hrvatska u neposrednoj energetskoj potrošnji do 2020. godine biti pri ispunjenju udjela obnovljivih izvora energije od 20 posto", zaključio je čelni čovjek Saveza za energetiku Hrvatske.