Agencija sve više prijava prima zbog korištenja tuđih osobnih podataka radi sklapanja lažnog ugovora s teleoperaterima, gdje se osobe, koristeći tuđe podatke, lažno predstavljaju i sklapaju ugovore čiji troškovi, često kao ovrhe, dolaze na naplatu osoba čiji je identitet ukraden.
Među dvadesetak prijava u 2014., bilo je i osam prijava zbog otvaranja lažnog facebook profila, gdje su lažno korištene tuđe fotografije i osobni podaci, a ta osoba bila izvrgnuta vulgarnom sadržaju.
U svim slučajevima Agencija je, rečeno je, poduzela konkretne mjere i uspješno ih razriješila.
Agencija je, rekao je ravnatelj Ante Rajkovača, lani primila i veliki broj prijava građana zbog primanja SMS poruka, kojima su ih političke stranke tijekom izbornih kampanja pozivale da glasuju za njihove kandidate. Sve takve prijave upućene su Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM), jer to pitanje, budući da se radi o političkom marketingu, nije u nadležnosti Agencije, rekao je Rajkovača.
Ravnatelj Agencije ističe kako Hrvatska ima zadovoljavajuće mjere za zaštitu svojih građana od krađe identiteta, ali oni koji žele zloupotrijebiti nečije osobne podatke, uvijek nađu načina za to.
"Preporuka građanima je da paze kome daju svoje osobne podatke i da ih ne daju sumnjivim osobama jer se na taj način izlažu pojačanom riziku", kazao je Rajkovača.
Europski dan zaštite osobnih podataka obilježava se prema odluci Vijeća Europe i uz potporu Europske komisije devetu godinu zaredom, s ciljem upoznavanja europskih građana s njihovim obvezama i pravima u zaštititi osobnih podataka.
Zbog sve masovnije komunikacije putem društvenih mreža ti su podaci danas dostupniji više nego ikad, te time i podložniji zlouporabama pa je nužna edukacija građana, ocjenjuju stručnjaci.
Hrvatska je lani, rekao je Renato Grgurić iz MUP-a, bila žrtva velike malverzacijske kampanje u kojoj su ukradeni podaci i pokušano prebacivanje novca s 20.000 računa, uglavnom pravnih osoba, što je u 90 posto slučajeva spriječeno.
Iako je teško doći do vrha piramide, policija je uhitila osobe koje su novac prebacivale u ime počinitelja iz istočne Europe, a potencijalna materijalna šteta bila je preko 40 milijuna kuna, rekao je Grgurić.