Danas se bajke više cijene nego što je bilo do prije nekog vremena, tvrdi Hans-Joerg Uther (70), jedan od urednika enciklopedije.
"Nas su zanimale razlike i sličnosti između priča u različitim kulturama", rekao je Uther agenciji dpa nakon završetka 14. sveska enciklopedije, ploda golema rada sastavljenog od više od 4.000 članaka.
Vrijednosti koje se nalaze u jezgrama bajki jedva da su se mijenjale tijekom stoljeća, kaže Uther, iako naglašava da ne izviru sve bajke iz drevnog oblika pripovjedačke tradicije. Neke od njih autorski su radovi napisani u posljednja dva stoljeća.
"Na primjer, bajke često pokazuju da svatko zaslužuje drugu šansu. A često se i skromni autsajderi pretvaraju u prave junake", kaže.
Uther je bajke pretvorio u svoj životni rad tijekom akademske karijere na sveučilištu u Essenu i Goettingenu, gdje je obavljen najveći posao na sastavljanju enciklopedije.
Tema koja je vjerojatno najviše zajednička većini kultura ona je o borcu protiv zmaja koji pokori cijelo neprijateljsko okruženje koje zmaj simbolizira, kaže Uther. U većem dijelu svijeta, zmaj je čudovište s negativnim karakteristikama, osim u Aziji.
O zmajevima su pisala i braća Grimm, ali nikad im te bajke nisu dosegle popularnost Snjeguljice, Pepeljuge i Crvenkapice.
Uther ima objašnjenje i za to što maćehe imaju tako lošu reputaciju u Grimmovim bajkama - djeca iz očeva prvog braka imala su prednost u nasljeđivanju.
A i nasilje kojem bajke obiluju ima svoju svrhu - ono je tamo kako bi one koji su napravili zlo stigla pravda.
S protokom vremena, brutalnost u nekim bajkama je potisnuta. Pepeljugine zle polusestre više si ne odsijecaju prste i pete na svojim ružnim stopalima kako bi im cipelica pristajala.
A i uvelike opravdana feministička kritika o prikazima žena u bajkama, bilo da se radilo o nemoguće zlim vješticama ili o nemoguće kreposnim princezama, također je jenjala, tvrdi Uther.