Pri ulasku u schengenski prostor sada se sustavno pregledavaju dokumenti svih putnika, državljana zemalja izvan EU-a, dok za europske građane postoje zasebne prometne trake i posebni šalteri na kojima nema sustavne, nego nasumične kontrole putnika.
Nakon terorističkih napada u Parizu ranije ovoga mjeseca, EU priprema niz mjera za borbu protiv terorizma.
Sljedeći tjedan, 29. i 30 siječnja u Rigi će se okupiti ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a na neformalnom sastanku, a razgovarat će o tome kako se suprotstaviti prijetnji terorizma.
Ponovno će o tome razgovarati 9. veljače ministri vanjskih poslova, a čelnici EU-a na summitu 12. veljače.
Europska komisija je u srijedu najavila da će u svibnju ove godine predstaviti prijedlog nove sigurnosne strategije za razdoblje 2015-2020 te da će ključni elementi te strategije biti prihvaćanje zakona o uporabi podataka o putnicima u zračnom prometu (PNR), zakon o zaštiti podataka i jačanje nadzora schengenskog prostora.
Koordinator EU-a za borbu protiv terorizma Gilles de Kerchove pripremio je za te sastanke niz prijedloga u dokumentu koji je procurio u javnost i u koji je Hina imala uvid.
U tom dokumentu sam schengenski prostor se ne dovodi u pitanje, kao jedno od najvećih postignuća i vrijednosti EU-a, ali da bi to i ostao mora se pojačati kontrola vanjskih granica. "Kako bi se sačuvao Schengen i istodobno visoka razina sigurnosti, kontrole na vanjskim granicama Schengena moraju biti pojačane", stoji u dokumentu.
Također se kaže da bi posao započet pod okriljem Komisije koji se tiče brže kontrole kretanja europskih državljana preko schengenske granice trebao što prije biti dovršen.
"U tu svrhu, zemlje članice trebaju ekstenzivnije kontrolirati i provjeravati neke putnike na temelju objektivnih, konkretnih kriterija, koji će poštovati glatki prijelaz granice, temeljne slobode i sigurnosne zahtjeve", kaže se u dokumentu.
Nove mjere mogle bi se itekako osjetiti u Hrvatskoj, kao članici EU-a, koja je zasad izvan Schengena i koja ima najdulju granicu vanjsku granicu EU-a.
Izvori u EU ističu da na zapadnom Balkanu ima 500-tinjak osoba koje su se pridružili islamistima u Iraku i Siriji, najveći dio njih s Kosova i iz BiH, stoga je važan nadzor vanjske granice EU-a.
Gilles de Kerchove je u svom dokumentu predložio još niz mjera koje između ostaloga uključuju borbu protiv radikalizacije, posebice putem društvenih mreža, kako bi se detektirali i uklonili sadržaji koji pozivaju na terorizam. Također predlaže da se internetske tvrtke prisili da pomognu sigurnosnim službama da dešifriraju kodirane poruke elektronske pošte.
Jedna od mjera je i jačanje dijaloga s muslimanskim vjerskim vođama radi sprječavanja radikalizacije mladih.