Gradsko vijeće Ploča početkom listopada donijelo je deklaraciju koja „jasno i nedvojbeno odbija mogućnost izgradnje termoelektrane na ugljen na području Grada Ploča“ i zatražilo da taj zaključak uđe u Prostorni plan Grada Ploča. Potom, Gradsko vijeće donijelo je odluku o referendumu, i to tek iz drugog pokušaja.
Građanska inicijativa Pravo na zdrav život, koja je pokrenula kampanju protiv TE Ploče, zatražila je od Gradskog vijeća Ploča da zauzme negativan stav o mogućnosti izgradnje termocentrale na ugljen.
Inicijativa je, kao i gradska oporba, bila protiv raspisivanja referenduma, te je u prvom pokušaju njegova raspisivanja srušila kvorum sjednice Gradskog vijeća.
Predstavnica Građanske inicijative Ana Musa smatra da raspisivanje referenduma pokazuje „dvoličnu politiku“ gradskih lidera. Oni znaju, kaže Musa, da lokalni referendumi zbog visokog praga ne mogu uspjeti i time zapravo prikriveno podržavaju TE Ploče. Pored toga, lokalna samouprava nije nadležna za upravljanje energetikom pa referendum ne može imati učinka, kaže Musa.
Gradonačelnik Krešimir Vejić kaže da refererendum nije samo stvar energetike, već je i stvar prostornog planiranja, kao i naravno skrbi o zdravlju ljudi, a uostalom smatramo da je sasvim normalno da se za jedan ovako veliki projekt mora pitati lokalno stanovništvo. Smatram kako nam Ministarstvo uprave neće praviti nikakve probleme, kazao je Vejić za Hinu te dodao kako je on osobno protiv izgradnje TE Ploče.
Ana Musa podsjeća da je 17. listopada 2013. gradska vlast na brojne adrese građana Ploča uputila „čudan poziv“ na organizirani posjet TE Plomin. Također, kaže da je 28. veljače 2014. gradskim vijećnicima upućen poziv za sjednicu Gradskoga vijeća, u kojemu je i dokument pod nazivom: Inicijativa Ministarstva gospodarstva i Luka Ploče Energija d.o.o. o pokretanju postupka izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ, za ostvarivanje mogućnosti izgradnje termoelektrane snage 800 MW na ugljen u industrijskoj zoni Luke Ploče.
Nakon toga su uslijedila dva naša prosvjeda - na prvome smo uspjeli zaustaviti da se na dnevni red Gradskog vijeća stavi izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ za TE Ploče, a na drugi smo, u svibnju, okupili oko 2500 ljudi – pa su se zagovornici TE Ploče prestali pojavljivati u javnosti, ali pripremaju teren za taj projekt, kaže Musa.
Stoga su odabrali taktiku za referendum, a istodobno politički utjecajne osobe sazivaju ljude i sugeriraju im da ne izlaze na referendum. Međutim, kaže, ljudi to ne smiju potvrditi jer se boje.
Iz ureda gradonačelnika odbacuju tu „teoriju zavjere“, i smatraju da je lokalna oporba miniranjem kvoruma onemogućila da se referendum raspiše za znatno povoljniji datum 11. siječnja.
Ana Musa međutim ustrajava u svojim tvrdnjama i navodi slučaj jednog njoj poznatog ekološkog incidenta s kemikalijama u luci Ploče, od koga je nekoliko ljudi pretrpjelo zdravstvene posljedice, ali se nisu usudili to potvrditi medijima.
Također, zastupnici TE Ploče angažirali su PR agencije koje, smatra Musa, smanjuju protivnicima termocentrale mogućnost pojave u „velikim“ medijima, pa im je, kaže, ostalo na raspolaganju samo nešto portala.
Zagovornici TE Ploče ističu da će termocentrala pored proizvodnje 12 TWh struje, po njezinu otvaranju omogućiti 350 novih radnih mjesta na samoj lokaciji i u okruženju, bolje iskorištenje lučkih kapaciteta, osiguranje sirovina za građevnu industriju, sve uz potpuno učinkovitu zaštitu okoliša, tzv. tehnički koncept zaštite “zero emission” tla, zraka i vode.
Sveučilišni profesor kemije i ekolog Stanko Uršić pak smatra da je TE Ploče s gospodarskog i financijskog aspekta promašeni projekt i za Hrvatsku i za Ploče, te da će termoelektrana trajno kroz 40 idućih godina srozavati kvalitetu života i zdravlje ljudi ne samo u delti Neretve, Pelješcu, Makarskom primorju, Korčuli i Hvaru, nego i na širem području.
Poznato je da se oko četrdeset posto karcinoma u SAD-u pripisuje radu termoelektrana na ugljen, kao i da sedamdeset dva posto žive ispuštene godišnje u okoliš dolazi od tih termoelektrana. Poznato je također i da SAD nastoje što više smanjiti broj takvih termoelektrana, istaknuo je Uršić na sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije koja se usprotivila izgradnji TE Ploče.
Iz ministarstava prostornog uređenja i gospodarstva Hina nije dobila odgovor na upite, a iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode kažu da će oni biti na potezu tek kad projekt TE Ploče dođe u fazu procjene utjecaja na okoliš, koja je još daleko od realizacije.
Pored Skupštine DNŽ, protiv TE Ploče izjasnila se i Građanska inicijativa Spasimo dolinu Neretve, kao i gradska vlast u Metkoviću.
Bivši pomoćnik ministrice zaštite okoliša i aktualni eurozastupnik ORaH-a Davor Škrlec smatra da bi gradnja TE Ploče donijela korist samo investitoru, a štetu Hrvatskoj. Nema nikakve logike da se TE na ugljen gradi u regiji koja ne treba tolike količine električne energije, koja ima preduvjete za korištenje obnovljivih izvora energije, koja može kod Dugopolja izgraditi TE na plin i čije se gospodarstvo temelji na turizmu i poljoprivredi, smatra Škrlec.
Piše: Ivo Lučić