Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke pak za prvih devet mjeseci 2014. prihodi od stranog turizma iznosili su 6,77 milijardi eura, što je 2,5 posto ili 168 milijuna eura više u odnosu na prva tri kvartala 2013. godine. Pritom je u trećem kvartalu prihod iznosio 4,65 milijardi eura čime je nadmašeno treće tromjesečje, po turističkim prihodima po sada rekordne, 2008. godine.
Strani su turisti u 2014. godini ostvarili 11,7 milijuna dolazaka ili 5,2 posto više nego u godini prije, a njihovih 67 milijuna noćenja predstavlja rast od 2,2 posto.
Domaći su pak turisti zabilježili rast u dolascima od 1 posto te u noćenjima od 0,6 posto.
Iz Ministarstva turizma ističu i rezultate u produženju sezone. Tako su prošle godine u razdoblju predsezone, od siječnja do lipnja, te posezonu, od rujna do prosinca, ostvareni porasti u dolascima za 5,6 posto i u noćenjima 4 posto.
Prošle je godine u apsolutnim brojkama najviše noćenja ostvareno u Istri, gdje se bilježi porast noćenja za 1 posto, na ukupno 22,2 milijuna. Najveće poraste bilježi Grad Zagreb u kojem je ostvareno 1,6 milijuna, odnosno 13 posto više noćenja nego 2013.
Kvarneru je pak zabilježeno 12,3 milijuna noćenja, što predstavlja pad od 3 posto u odnosu na godinu prije.
Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 13,5 milijuna noćenja ili 5 posto, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilo 6,5 milijuna noćenja, što je porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast noćenja bilježi se i u Zadarskoj županiji, za 5 posto, na 10 milijuna noćenja, i Ličko-senjskoj županiji za također 5 posto (2 milijuna), dok je u Šibensko-kninskoj županiji ostvaren blagi pad noćenja od 1 posto (na 5,3 milijuna).
Među pojednim destinacijama više od tri milijuna noćenja lani je ostvareno u Rovinju i Dubrovniku, a iznad dva milijuna noćenja u Poreču, Medulinu i Umagu. U još 15 destinacija zabilježeno je iznad milijun noćenja.
Prema kriteriju ostvarenog udjela u noćenjima u 2014. godini, najjače emitivno tržište za hrvatski turizam je Njemačka sa udjelom u stranim noćenjima od 21 posto, potom Slovenija s 11 posto, Austrija 8 posto, Češka 7 posto, Italija i Poljska sa po 6 posto. Slijede Slovačka s 3,5 posto Nizozemska 3,3 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo i Mađarska sa po 3 posto udjela u ukupnim noćenjima.
Sa većine emitivnih tržišta ostvarena su povećanja noćenja - turista iz SAD-a za 17,2 posto, Ujedinjenog Kraljevstva i Mađarske za po 9 posto, BiH 8,6 posto, Austrije 3 posto, Slovenije 2 posto, Njemačke 1,5 posto.
Osjetniji pad broja noćenja pak bilježi se kod turista iz Rusije za 13,2 posto, Danske za 7,5 posto, dok je za 3 posto bilo manje noćenja gostiju iz Nizozemske, za 2 posto iz Poljske i Belgije, Srbije 1,2 posto, a 1 posto iz Češke.