Ta je ekološka organizacija time reagirala na jučerašnju najavu Hrvatskog operatora tržišta energije da u 2015. neće sklapati nove ugovore o otkupu električne energije iz solarnih elektrana, jer je kvota za te elektrane predviđena Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz 2014. popunjena i do izmjena tarifnog sustava ili donošenja novog nije moguće potpisivanje novih ugovora.
U priopćenju se prenosi i izjava voditelja klimatskog i energetskog programa Greenepeacea u Hrvatskoj Marka Gregovića da se u Hrvatskoj propuštaju prilike da se obnovljivim izvorima energije povećaju zaposlenost i investicije, ali i smanje emisije ugljičnog dioksida.
"Ako se ne donesu izmjene tarifnog sustava, uz obavezne konzultacije sa zainteresiranom javnošću, investicija u energiju sunca ove godine neće biti, poticaji za vjetroelektrane ostat će nedostatni, a ostalih obnovljivih izvora energije možemo očekivati u zanemarivim iznosima. Umjesto da jednostavnim mjerama popravi ovo stanje, Vlada i dalje gura projekt Plomina C koji je ekonomski poguban za Hrvatsku", ističe Gregović.
Iz Greenpeacea navode kako je lani u Hrvatskoj potpisano ugovora za samo 12 megavata (MW) solarnih elektrana te kako Nacionalnim akcijskim planom nisu planirani daljnji poticaji odnosno kvote za solarnu energiju do 2020. godine, a čitava zemlja, proizvodi manje energije iz sunca nego skijaški Maribor.
"Hrvatska je na europskom začelju po instaliranim kapacitetima za proizvodnju solarne energije, iako je pri vrhu europskih zemalja prema količini energije koju prima preko sunčevih zraka. Trenutni hrvatski cilj za proizvodnju energije iz sunca je 45 MW do 2020. (10 W po stanovniku), što je sedam puta manje po glavi stanovnika od bitno siromašnije Indije te čak sedamnaest puta manje po glavi stanovnika od poslovično oblačne Danske", navodi se u priopćenju.
Greenpeace kao kratkoročno rješenje predlaže izmjene tarifnog sustava i uvođenje dinamičkih kvota za solare te hitnu izmjenu Nacionalnog akcijskog plana.
Jedna od predloženih mjera je i odustajanje od sustava kvota te uvođenje drugih modela koji se već desetljećima uspješno provode u europskim zemljama, primjerice net metering - sustav otkupa viškova proizvedene električne energije, za što nisu potrebni posebni poticaji, ili snižavanje cijene subvencija na razinu koja će isključiti špekulacije.