Pusić je, kao šefica hrvatskog izaslanstva na summitu u Beogradu, u autorskom tekstu za srbijansku novinsku agenciju Tanjug, naglasila da Hrvatska podržava suradnju između Kine i zemalja središnje i istočne Europe.
"Mi smatramo da je ovaj treći summit Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe veoma dobra platforma za razvijanje planova buduće suradnje u novim oblastima, gdje je zajednički cilj održiv gospodarski razvoj uz poštovanje pravila koja se odnose na sve strane", rekla je Pusić u tekstu.
Rekla je kako Hrvatska podržava suradnju Kine i zemalja središnje i istočne Europe kao važan dio "naših" ukupnih gospodarskih odnosa i da će biti još bolja u budućnosti.
"Posebno smo zainteresirani za suradnju na infrastrukturnim projektima koji mogu osnažiti zračne, željezničke i putne veze između Kine i ovih 16 zemalja, što će sigurno ojačati naše veze u domeni poslovanja, trgovine i turizma”, rekla je Pusić.
Pusić je istaknula da je Hrvatska, kako najmlađa članica EU, “pripadajući u isto vrijeme Europi, Sredozemlju i Balkanu”, slijedom svoje geopolitičke pozicije “razvila industrijsku strategiju planirajući prosječan godišnji rast od 2,85 posto i novih 85.000 radnih mijesta za period od 2014. do 2020.”.
Uz napomenu da je “pridruživanje EU Hrvatskoj donijelo brojne očigledne pogodnosti”, od ukidanja carina do olakšica za poslovanje malim i srednjim poduzećima i povećanja izvoza u EU, Pusić je istaknula da Hrvatska, iako pri dnu liste članica EU, ima cilj “u doglednoj budućnosti probiti se ka vrhu i pridružiiti vodećim zemljama” Unije.
“Ovo ćemo postići kratkoročnim mjerama - uklanjanjem administrativnih i njima sličnih prepreka za investicije kako bismo unaprijedili konkurentnost i investicijsku klimu u Hrvatskoj”, rekla je Pusić, dodajući da će dugoročne mjere “poticanjem strateške suradnje između gospodrstva i obrazovanja i kroz preustroj javnog sektora i uprave, imati snažan utjecaj na razvoj tržišta kapitala”.
Kao četiri ključna nositelja hrvatskog gospodarstva Pusić je navela farmaceutsku industriju, sektor informacijskih tehnologija, proizvodnju završnih proizvoda od metala i strojeva, te računala i elektronske proizvode, uz dva važna sektora - poljoprivredu i turizam.
U autorskom tekstu za Tanjug, Pusić je ukazala i da se Hrvatska našla na energetskoj mapi Europe, te da su izgradnja terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku i potencijalna nalazišta nafte i plina u Jadranskom moru “jamac ekonomskog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja, doprinoseći energetskoj stabilnosti i sigurnosti Hrvatske, regije i EU”.
“Svijet je međusobno povezan i nema prave energetske neovisnosti jer nijedna zemlja nije izolirana ili potpuno neovisna kad je u pitanju energija i upravo iz tog razloga partnerstvo među zemljama okupljenim na ovom forumu važno je za nas”, navodi Pusić.
Čestitajući srbijanskoj vladi “na organiziranju ove važne konferencije”, Pusić je izrazila nadu da će sudionike skupa u Beogradu vidjeti ”na sastanku ministara turizma Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe u Hrvatskoj sljedeće godine”.