Živadinov se nada da će izložba biti i komunikacijski iskorak koji će omogućiti da Potočnika, rođena u Puli 1892. godine, 'prepozna' i njegov rodni grad tako da u njemu dobije obilježje, koje je već dobio i irski književnik James Joyce koji, smatra Živadinov, "uopće nije volio Pulu".
Otvorenje je bilo zapravo Živadinova pripovijest o tome zanemarenom velikanu s brojnim digresijama kao potporom stajalištu da je Potočnik doista znanstveni vizionar. Rekao je da je izložba 'stigla' u zagrebačke Klovićeve dvore pod kustoskim vodstvom Kulturnoga centra europske svemirske tehnologije (KSEVT) iz maloga slovenskog mjesta Vitanje iz kojega potječe Potočnikova obitelj, a nakon ovogodišnjega venecijanskog bijenala, koji je propitivao temeljne elemente arhitekture u 20. stoljeću.
Živadinov je posjetiteljima objasnio i zašto se izložba održava u Klovićevim dvorima, a ne kako bi to nalagala logika u Tehničkome muzeju, rekavši da je to izvorno umjetnička izložba i projekt što je prepoznala i ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin.
Iako je Potočnik, podsjetio je Živadinov, nakon Prvoga svjetskog rata studirao strojarstvo na Visokoj tehničkoj školi u Beču gdje je 1925. godine diplomirao kao inženjer - stručnjak za raketnu tehnologiju i posvetio se potpuno raketnoj i svemirskoj tehnici, napisao je "ne šaljite vojsku u svemir".
Ali, ljudi se očito baš nisu držali Potočnikova savjeta pa, od oko šest stotina ljudi koliko ih je do danas bilo u svemiru, među njima nije ni jedan umjetnik pa se, smatra Živadinov, "može reći kako čovjek još nije bio u svemiru".
Već teško bolestan Noordung je 1928. godine počeo pisati knjigu "Problem vožnje svemirom - raketni motor", ali nije dočekao njezin izlazak iz tiska jer je umro 1929. godine u dobi od 36 godina, a nije dočekao ni objavljivanje svoje knjige na engleskome jeziku u New Yorku 1929. godine. I dok su Rusi preveli njegovu knjigu 1935. godine, na objavljivanje knjige na njegovu materinskom slovenskom jeziku trebalo je čekati 1986. godinu, a na hrvatski prijevod još malo duže - 2003. godinu, podsjetio je Živadinov istaknuvši kako to ne želi komentirati.
Završna točka Živadinova vodstva kroz izložbu bila je predstavljanje KSEVT-a, odnosno 'njegova poslanja' - nastojanja da se svemir kulturalizira te borbe protiv komercijalizacije i militizacije svemira kroz sustavno bavljenje humanističkim znanostima - od antropologije i filozofije do zemljopisa i povijesti.
Jedna od točaka izložbe je i astronautsko odijelo što, rekao je Živadinov, najavljuje i idući korak u našem projektu - raspisivanje međunarodnoga natječaja za razvoj astronautskog odijela za umjetnike.
Klovićevi dvori bit će domaćin izložbe do 8. ožujka iduće godine