Vanjskotrgovinski deficit iznosio je na kraju rujna 41 milijardu kuna i manji je za 0,6 posto nego u istom razdoblju lani.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je devet mjeseci ove godine iznosila 58,5 posto prema 54,9 posto u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Izražen u eurima izvoz je u razdoblju od siječnja do rujna ove godine iznosio 7,6 milijardi eura, što je povećanje za 9,1 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, dok je uvoz porastao za 4,4 posto, na gotovo 13 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 5,4 milijarde eura.
Podaci DZS-a pokazuju da Hrvatska i dalje glavninu robne razmjene ostvaruje sa članicama Europske unije, na koje se odnosi oko 63,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza u prvih devet mjeseci te 74,8 posto uvoza.
Hrvatski robni izvoz u EU u prvih devet mjeseci iznosio je 4,8 milijardi eura, što je 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz iz članica EU istodobno je povećan za 7,1 posto, na 9,7 milijardi eura.
Najviše je roba pritom izvezeno u Italiju, za 1,06 milijardi eura, što je rast od 7,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Slijedi Slovenija u koju je izvezeno roba za 876,3 milijuna eura ili 21,1 posto više te Njemačka u koju je izvezeno 848,3 milijuna eura vrijednih roba ili 1,4 posto više.
Hrvatska je najviše roba uvezla iz Italije, za 1,9 milijardi eura, što je rast od 14,7 posto te iz Italije, za 1,8 milijardi eura ili 21,9 posto više.
U zemlje CEFTA-e (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) hrvatski izvoz je u prvih devet mjeseci ove godine porastao za 13,9 posto, na 1,5 milijardi eura, dok je uvoz pao za 6,2 posto, na 691,8 milijuna eura.
Najviše je, za 39,5 posto, porastao izvoz u Srbiju, na 363,9 milijuna eura, dok je izvoz u BiH ojačao 7,2 posto, na 917,7 milijuna eura.
Istodobno je najviše robe uvezeno iz BiH, za 352,5 milijuna eura i Srbije, za 271,5 milijuna eura).
Prema djelatnostima, u sklopu prerađivačke industrije najveći je rast izvoza zabilježen kod proizvodnje odjeće, za 45,5 posto, na 411,3 milijuna eura. Slijedi proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica s rastom izvoza od 40,7 posto, na 168,9 milijuna eura te proizvodnja tekstila s rastom izvoza od 34,3 posto, na 95 milijuna eura.
Znatan rast izvoza bilježi se kod prehrambenih proizvoda, za 18,3 posto, na 572,1 milijun eura te proizvodnje strojeva i uređaja, za 19,2 posto, na 624,7 milijuna eura.
Istodobno je izvoz kod ostalih prijevoznih sredstva, pod kojim statistika vodi brodogradnju, pao za 53 posto, na 122 milijuna eura.
Smanjen je i izvoz računalnih te elektroničkih i optičkih proizvoda za 10,6 posto, na 217,2 milijuna eura, dok je izvoz rafiniranih naftnih proizvoda od 776,8 milijuna eura manji za 1,2 posto u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.
S druge strane, najveći skok uvoza zabilježen je također kod proizvodnje odjeće, za 68,5 posto, na 578,6 milijuna eura. Uvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda porastao je za 42,9 posto, na 944,4 milijuna eura, dok je uvoz prehrambenih proizvoda povećan za 10 posto, na više od 1,2 milijarde eura.