Osim stotina izložbi, predavanja, radionica, simpozija, najvećim dosegom MSU-a Pintarić smatra zbirke, s obzirom na to da je građa sakupljana u vremenima koja nisu uvijek bila posebno naklona suvremenoj umjetnosti. "Brojni su kritičari isticali ulogu Muzeja u pokretu Nove tendencije kada je zahvaljujući događanjima realiziranima u okviru pokreta, Zagreb postao svjetski centar konstruktivne i kinetičke umjetnosti", istaknula je.
Podsjetila je na vodeće ljude koji su stvarali povijest te kuće, od Vesne Barbić, Bože Becka i Radoslava Putar do Marijana Susovskog, Nade Vrkljan-Križić i Davora Matičevića, ali i na brojne umjetnike bez kojih, ocijenila je, ona nikada ne bi bila tako živa i relevantna na domaćoj i međunarodnoj sceni.
"Uvijek je teško izdvojiti, no treba se sjetiti Ivana Picelja, Ede Murtića, Aleksandra Srneca, Ivana Kožarića, Dalibora Martinisa, Sanje Iveković, Josipa Vanište, Đure Sedera, Vojina Bakića, Otona Glihe, Borisa Demura, Mladena Stilinovića, Željka Jermana, Vlaste Delimar", dodala je.
Pintarić kaže kako je Muzej često bio promotorom tih novih pojava, ali i danas nastoji predstaviti najzanimljivija imena s područja vizualnih umjetnosti te otvoriti prostor drugim oblicima umjetničkog izražavanja.
Po njezinim riječima, publika i kritičari, inozemni i domaći, vrlo su dobro prihvatili retrospektivne izložbe velikih imena suvremene hrvatske umjetnosti, Srneca, Galete, Bakića, te će s takvim projektima nastaviti i dalje, a važnom platformom za prezentaciju različitih generacija umjetnika, uključivši i mlade umjetnike, smatra program No galerije i godišnju nagradu za suvremenu umjetnost T-HT@msu.
"Kada govorimo o međunarodnoj sceni u proteklih se pet godina puno puta potvrdilo koliko je važno što imamo stalni postav jer je je upravo to mjesto gdje dolaze kolege umjetnici, kustosi, direktori muzeja i selektori raznih izložbi te upravo ovdje mogu vidjeti pojedine umjetnike i njihove radove. Do sada smo često organizirali i izložbe izvan granica zemlje – Vlasta Delimar je upravo u Ljubljani, Vojin Bakić u Sarajevu a sljedeće godine s izborom iz fundusa gostujemo u poljskom Muzeju suvremene umjetnosti u Wroclawu", napomenula je
Ustvrdila je kako je Muzej od preseljenja u novu zgradu jako proširio svoje aktivnosti, pretvarajući tu instituciju u pravi centar kulturnih događanja, a sa stalnim postavom i velikim izložbama postavio je nove standarde prezentacije suvremene umjetnosti.
Za naredno razdoblje Pintarić je najavila dvije izložbe međunarodno priznatih umjetnika, u prosincu se otvara izložba dojmljivih ambijentalnih instalacija austrijskog multimedijskog umjetnika Petera Koglera, a u siječnju litvanskog video umjetnika Deimantasa Narkeviciusa.
Od svibnja do kraja srpnja iduće godine održat će se međunarodni projekt, "Bauhaus - umrežavanje ideja i prakse", koji će predstaviti radove profesora s te najutjecajnije arhitektonsko-umjetničke škole s početka 20. stoljeća, Vasilija Kandinskog, Paula Kleea, Laszla Moholy-Nadja, Johannesa Ittena te njihovih studenata s ovih prostora. Za iduću jesen priprema se izložba "Nepokorena šuma – hommage Radovanu Ivšiću", s tekstovima iz Ivšićevih djela i radovima suvremenih umjetnika koji tematiziraju šumu kao područje stvaranja ali i destrukcije.