U povodu Međunarodnoga dana osoba s invaliditetom pravobraniteljica upozorava da siromaštvo i neimaština sve više pritišću osobe s invaliditetom te da se iz godine u godinu bilježi sve veći broj pritužbi osoba s invaliditetom i obitelji djece s teškoćama u razvoju, koje se odnose na teške materijalne uvjete i nedostatak sredstava za podmirivanje osnovnih troškova života.
"Sve više raste broj obraćanja osoba s invaliditetom čiji su se prihodi i imovina našli pod ovrhom ili im prijeti deložacija", navodi pravobraniteljica Slonjšak i dodaje kako naknade na osnovi invaliditeta, čija bi svrha trebala biti nadoknada povećanih troškova koji proizlaze iz invaliditeta u praksi, postaje jedini izvor prihoda za cijele obitelji.
Tako, ističe Slošnjak, opća teška socijalna slika posredno djeluje na osobe s invaliditetom, unatoč tome što se njihove ionako male naknade nisu smanjivale. "Ukupni broj osoba s invaliditetom je 517.311, a osobnu invalidninu, u iznosu od 1. 250 kuna, prima samo 22. 000 osoba i djece s teškoćama u razvoju s najtežim stupnjem invaliditeta", napominje pravobraniteljica.
Podsjetivši kako je prema podatcima iznesenim u Strategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj (2014. – 2020.) broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti 2012. bio 1.370 ili 32,3 posto stanovništva, ocijenila je kako je to je jedna od najviših stopa u Europskoj uniji.
Navela je kako 15,4 posto stanovništva živi u uvjetima teške materijalne oskudice i dodala kako ne mogu zadovoljiti temeljne životne potrebe. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kako tvrdi, taj postotak za osobe s invaliditetom je veći te iznosi 18 posto osoba s invaliditetom.
Smatra kako u državi u kojoj gospodarska kriza traje godinama, osobe s invaliditetom realno žive na rubu egzistencije.
Podsjetila je i kako je 2014. godinu obilježilo i jačanje svijesti roditelja djece s teškoćama u razvoju na pravo njihove djece da se obrazuju zajedno sa svojim vršnjacima.
"Nažalost upozorenja i preporuke pravobraniteljice da se djeci s teškoćama u razvoju osiguraju uvjeti za ravnopravno obrazovanje nisu bila dovoljna sve dok roditelji nisu vrijeme i energiju koja im je potrebna za izvršavanje roditeljske uloge morali iskoristiti za stvaranje pritiska na sustav", istaknula je.
Pravobraniteljica je ustvrdila kako se zahvaljujući naporima Ministarstva socijalne politike i mladih povećao broj osoba s invaliditetom koje su ponovno počele živjeti u zajednici iz koje su godinama bili izmještani i izdvajani.
Upozorila je i na i izolirane slučajeve nesnošljivosti okoline prema osobama s invaliditetom. "Takvi primjeri nas trebaju uvijek iznova podsjećati da osobe s invaliditetom nisu posao institucija nego naši susjedi, kolege na poslu i u razredu i naši sugrađani", ističe pravobraniteljica Slošnjak i dodaje kako je poštivanje njihovih prava jamstvo naše sigurnosti da živimo u društvu koje će se solidarizirati s nama kako bi zaštitilo naše ljudsko dostojanstvo onda kad nam to bude potrebno.