Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher istaknuo je u ponedjeljak na susretu s novinarima na temu blagdanske potrošnje kako su uslijed aktualne gospodarske situacije hrvatski kupci zadnjih godina postali racionalniji, odnosno da njihova blagdanska košarica uglavnom sadrži praktične, nužne poklone za svakodnevnu potrošnju.
Pritom pomoćnica direktora Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić ističe da očekivana razina potrošnje u prosincu, od oko 11 milijardi kuna, jest na razini prošlogodišnje, ali da se s obzirom na deflacijska kretanja u pojedinim trgovačkim granama zapravo može govoriti o blagom rastu potrošnje, odnosno da će kupci za isti novac ove godine moći kupiti nešto više dobara nego 2013. godine.
Podaci HGK pokazuju da glavnina tog novca uoči božićnih blagdana odlazi na hranu i pića, dječje igračke, kozmetiku, obuću i odjeću, knjige, i sl.
Ravlić kaže i da se prosječni potrošači Europske unije ponašaju ipak luksuznije od hrvatskih, kupujući darove kao što su nakit, putovanja, boravci u hotelima ili razni kulturni i rekreacijski sadržaji, na koje Hrvati troše i upola manje novca.
U takvim uvjetima, iz HGK pozivaju trgovce da na svoje police, a potrošače da u svoje košarice, na blagdanske stolove i pod božićne jelke uvrste što više domaćih proizvoda, ne samo kako bi njihovom pojačanom potrošnjom ojačali hrvatsku industriju, a posljedično i potaknuli gospodarski rast, već i stoga što na taj način neizravno pomažu očuvanju radnih mjesta u industriji.
Zaher je pritom kao pozitivan trend izdvojio sve veći broj hrvatskih proizvoda koji su uvršteni u prodajni asortiman velikih europskih trgovačkih lanaca, poput Spara ili Kauflanda, što se, kako kaže, očito može pripisati njihovoj kvaliteti i konkurentnosti u odnosu na uvozne proizvode.
HGK blagdansku potrošnju, odnosno potrošnju tijekom prosinca, prati od 2001. godine, kada je ona iznosila otprilike 5 milijardi kuna i od tada je konstantno rasla do 12,5 milijardi kuna "zlatne" 2008. godine. S početkom krize 2009. godine potrošnja u prosincu naglo pada na 10 milijardi kuna te se potom lagano oporavlja i od 2011. stagnira na razini od 11 milijardi kuna.
Ipak, tih 11 milijardi kuna još uvijek je za 30-ak posto više u odnosu na prosječnu mjesečnu potrošnju, koja je u Hrvatskoj iznosi između 8 i 9 milijardi kuna, u čemu ove godine 20-ak posto čini i prodaja motornih vozila, a koja neće imati značajniji udio u blagdanskoj potrošnji, kaže Zaher.
Najudarniji dani prosinačke kupnje, podsjećaju iz HGK, i ove će godine biti tijekom vikenda uoči samog Božića, odnosno u razdoblju od 19. do 24 prosinca,