Nacionalnim strateškim okvirom financijske pismenosti potrošača utvrđuje se okvirna strategija, koja će kroz provedbene aktivnosti definirane Akcijskim planom doprinijeti izbjegavanju financijskih poteškoća s kojim se pojedinci suočavaju pri upravljanju osobnim ili obiteljskim financijama, očekuju u Ministarstvu financija.
Dodaju da je cilj ovog dokumenta stvaranje podloge za integraciju financijskog obrazovanja u obrazovne procese, uz poticanje na aktivno sudjelovanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nevladinih organizacija, profesionalnih udruga i strukovnih udruženja aktivnih na financijskim područjima, socijalnih partnera te komunikacijskih kanala i mreža na aktivno sudjelovanje.
Podizanje razine financijske pismenosti pojedinaca, stoji u nacrtu prijedloga, nužno je iz niza razloga, primjerice zbog globaliziranosti financijskog tržišta, pojave sve složenijih financijski proizvoda i usluge te nejednakosti dostupnih informacija i resursa koje posjeduju pružatelji financijskih proizvoda i usluga s jedne te korisnici s druge strane.
Iako se u Hrvatskoj ne provodi mjerenje financijske pismenosti ukupnog stanovništva, podsjeća se da su hrvatski srednjoškolci uključeni u OECD-ovo međunarodno obrazovno istraživanje znanja i sposobnosti učenika u dobi od 15 godina (PISA – Programme for International Student Assessment) na području matematike, prirodoslovne i čitalačke pismenosti.
U Hrvatskoj su testirana 6.153 učenika iz 163 srednje škole, a u procjeni financijske pismenosti sudjelovalo je 1.145 učenika. Prema rezultatima tog istraživanja, odnosno na ukupnoj ljestvici procjene financijske pismenosti Hrvatska zauzima 14. mjesto, a s obzirom na rezultate Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja s rezultatom statistički značajno nižim od prosjeka OECD-a.
Najbolji rezultat postigli su učenici iz Šangaja - Kine, a od susjednih zemalja Slovenija ima rezultat bolji od hrvatskog za 5 bodova, dok Italija postiže statistički značajno lošiji rezultata u financijskoj pismenosti od Hrvatske. Na začelju ljestvice rangiranih zemalja, Kolumbija zauzima posljednje mjesto.
OECD slijedeće godine kreće s novim ciklusom nacionalnih testiranja i međunarodne usporedbe financijske pismenosti, a iz Ministarstva financija poručuju da bi nakon usvajanja Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine za Hrvatsku bilo korisno da se uključi u taj međunarodni usporedni pregled mjerenja financijske pismenosti.