Pritom se broj zaposlenih u obrtu u rujnu u odnosu na kolovoz smanjio za 12.308 osoba, odnosno za 6,3 posto, na ukupno 182.653. Istodobno je broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija blago rastao, i to za 0,5 posto, odnosno za 114, ukupno 21.282 zaposlenih krajem rujna.
Pad broja zaposlenih, navode iz DZS-a, zabilježen je u 15 od 21 područja djelatnosti i kreće se u rasponu od 0,5 posto, koliko je smanjen broj zaposlenih rudarstvu i vađenju te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, do čak 17,9 posto, za koliko je uslijed završetka glavne turističke sezone smanjen broj zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu.
Podaci DZS-a naime pokazuju da je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane krajem rujna broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec smanjen za njih 7.778, na ukupno 35.574.
Do smanjenja broja zaposlenih u obrtu u rujnu u odnosu na kolovoz došlo je i u još dvije djelatnosti s velikim udjelima u ukupnom broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija. U prerađivačkoj industriji je tako na kraju rujna bilo 30.456 zaposlenih, odnosno 2,2 posto ili 689 zaposlenih manje nego u kolovozu, dok je broj zaposlenih u trgovini istodobno smanjen za 5,8 posto ili 1.725, na 27.951.
Rast broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu u odnosu na kolovoz službena statistika bilježi u tri djelatnosti, i to u rasponu od 0,4 posto u građevinarstvu i obrazovanju, do 1,2 posto, za koliko je povećan broj zaposlenih u djelatnostima javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja.
Usporedba podataka DZS-a o broju zaposlenih po županijama pak ukazuju na pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u čak 16 županija, dok je porast zabilježen samo u Zagrebačkoj i Požeško-slavonskoj županiji (za 0,1 posto) te Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji (za 0,5 posto). Samo je u Vukovarsko-srijemskoj županiji broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu ostao na istoj razini kao i u kolovozu.