"Prema prvim podacima, odaziv je svugdje jako dobar, kazališta su popunjena do zadnjeg mjesta, a velik interes vlada i za ponuđene popratne sadržaje", izjavio je Vukelić za Hinu. Iskustvo pokazuje da su ljudi spremni ponuđenu dobru zabavu i nagraditi, napomenuo je i dodao kako to samo dokazuje da je pitanje povezivanja publike s kulturnim sadržajima, pa tako i onim izvedbenim, "začarani krug koji treba probiti".
Takve manifestacije tome pridonose, a očito je da ulaganje u prepoznavanje potreba naših građana može poslužiti kao okidač, što bi trebali prepoznati i oni koji o takvim ulaganjima donose odluke, rekao je.
U odnosu na prošlu, ove je godine zabilježen rast programa i gradova sudionika za nekih desetak posto, što ukazuje na potrebu onih koji "rade u kulturi i za kulturu" da postanu vidljiviji, te ponude nešto i svojoj standardnoj i nekoj svojoj budućoj publici, ocijenio je Vukelić.
Jedna od ključnih "nuspojava" manifestacije je bolja međusobna komunikacija kazališta i umrežavanje kazališnih programa kroz gostovanja. No, još je možda i važnije to što brojne amaterske grupe i dramski studiji koriste Noć kazališta kao platformu da pokažu što rade, napomenuo je. "Taj se neprofesionalni dio programa priprema cijelu godinu kako bi se tu pokazao. Tako se taj segment dalje razvija, dok se kroz razmjene, suradnje i druge aktivnosti stvara kulturna nematerijalna baština", istaknuo je.
Vukelić je voditelj Dječjeg kazališta Dubrava Narodnog sveučilita Dubrava, čijih je pet besplatnih programa u Noći kazališta bilo posve popunjeno.
U Zagrebu velik odaziv
U glavnome gradu, publici su svoja vrata u subotu otvorila brojna kazališta – po svoju porciju drame, komedije, dječjih predstava i stand-up komedije Zagrepčani su mogli otići u 24 institucije koje su prihvatile sudjelovanje u šestoj po redu manifestaciji, koja ima za cilj postati platforma za novi oblik dijaloga kazališta i kazališne publike.
Program je u deset sati ujutro otvorila Mala scena izvedbom predstave za najmlađe "Priča o vodi". Kazalište je dalo popust na karte, koje su za sve tri izvedbe bile rasprodane već početkom tjedna, kazala je Hini ravnateljica Male scene Vitomira Lončar.
U deset sati ujutro svoja je vrata za građanstvo otvorilo i Hrvatsko narodno kazalište, obilaskom kazališta uz stručno vodstvo. "Program je privukao jako puno ljudi, a gužve su se nastavile od ranog jutra pa do poslijepodneva, kada su u programu 'Tajna povijest kazališta' u razgledanju građane pratili glumci Drame HNK-a", kazala je intendantica HNK-a Dubravka Vrgo u razgovoru za Hinu.
U sklopu Noći kazališta najveća zvijezda programa zasigurno je bila francuska intelektualka i filozofkinja Julija Kristeva, koja je gostovala u HNK-ovu programu "Filozofski teatar" voditelja Srećka Horvata. Dio karata, stotinjak, građanima je ponuđen besplatno, dok je dio bio u slobodnoj prodaji, a sve su planule još početkom tjedna, kazala je Vrgoč.
Gradsko kazalište Trešnja ponudilo je svojim sugrađanima upola jeftinije karte za izvedbu "Pepeljuge" Jakova Sedlara, čija je premijera bila samo dan ranije. Po riječima voditeljice marketinga Kristijane Ferderbar Bućan, sve su razgrabljene u samo 45 minuta.
Gradsko dramsko kazalište Gavella za Noć kazališta ponudilo je predstavu "Amadeus" s ulaznicama po cijeni od deset kuna. "Ulaznice se nisu mogle rezervirati niti kupiti unaprijed, a red se protezao duž Frankopanske već u devet sati ujutro, iako se blagajna otvorila tek u 9,30 sati", kazala je Martina Matota iz Gavelle, napomenuvši da su sve karte razgrabljene do 11 sati.
Slično je bilo i u Satiričkom kazalištu Kerempuh te u Zagrebačkom kazalištu mladih, koje ove godine u programu sudjeluje s dvjema izvedbama svojeg Učilišta te gostujućom predstavom Teatera Pozitiv iz Slovenije. Voditeljica ZKM-ova učilišta Desanka Virant istaknula je da su karte bile besplatne te su "planule odmah".
U sedam zemalja 439 institucija u Noći kazališta
U Noći kazališta sa 147 predstava i 70-tak popratnih programa sudjelovale su 94 institucije na 76 lokacija u 43 grada diljem Hrvatske. Osim u kazališnim, njihovi su posjetitelji mogli uživati i u brojnim popratnim programima – druženjima s glumcima, glazbenim performansima te izložbama. Većina je karata bila besplatna dok je u nekim kazalištima bila simbolična.
Značaj i ulogu inicijative prepoznale su i brojne druge europske zemlje, pa su tako istoga dana u sklopu Europske noći kazališta sa svojim programima sudjelovale brojne institucije u još šest zemalja - Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Srbiji.
Broj institucija koje su se ove godine u sedam zemalja uključile u inicijativu popeo se tako na 439, a događanjima koja su za svoje posjetitelje pripremile "oživjela" su u subotu 153 europska grada.
Sve to pokazuje da "kazališta imaju svoju publiku", kazala je Vitomira Lončar iz Male scene, ali i kao problem istaknula to što je ta publika osiromašena. "Ono što ova Noć dokazuje je da ljudi nemaju novaca za kazalište i da im je to prilika da pogledaju predstave koje si inače ne mogu priuštiti", dodala je Lončar.