Istaknuto je to u ponedjeljak na okruglom stol "Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ključ prehrambene neovisnosti" u organizaciji Matice hrvatske, Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život i stručne skupine Živo selo.
Neovisni poljoprivredni analitičar Stipan Bilić kazao je kako je za samodostatnost u opskrbi hranom potrebno proizvesti ratarskih proizvoda u ekvivalentu od jedne tone žitarica po stanovniku.
Hrvatska bi prema toj računici trebala proizvoditi poljoprivrednih proizvoda u ekvivalentu od oko 4,3 milijuna tona žitarica, odnosno 5 milijuna tona kako bi imali ratarskih proizvoda i za izvoz.
Hrvatska ima realne uvjete za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda za trostruko više stanovnika nego što ih ima, odnosno, u Hrvatskoj postoje potencijali da se proizvede hrane za 13 milijuna ljudi, kazao je Bilić.
No da bi se to ostvarilo nužno je nadoknaditi 20-godišnji izostanak investicija, planirati proizvodnju, urediti tržište.
Država mora potaknuti banke i organizirati investicije, mora također planirati opseg proizvodnje i reći je li cilj proizvoditi za 3 ili 13 milijuna potrošača i treba urediti tržište. Trgovina mora biti podređena proizvodnji, a ne da proizvodnja bude privjesak trgovini, napominje Bilić.
Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menagementa Đuro Njavro upozorava kako je alarmantna brzina kojom se gase obiteljska gospodarstva te kako je takav trend nužno preokrenuti. Mala gospodarstva treba reanimirati, a nova poticati.
Navodi kako reanimiranje malih gospodarstava zahtjeva niz koordiniranih institucionalno-organizacijskih zahvata u državnom aparatu i zadružnom okupljanju, kritičku reviziju pravnih okvira i provedbenih instrumenata državne politike i organizacije tržišta, reformu obrazovanja i nov pristup financiranju agrara.
Njavro je istaknuo važnost osnivanja agro banka s čime su se složili i ostali sudionici skupa.
Profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Damir Kovačić kazao je kako je poslovno povezivanje koncept koji Hrvatskoj nedostaje, no kako kod povezivanja primjerice u zadruge često nisu problem proizvođači već nedostatak kadrova koji će biti na čelu zadruga. Nedostaje menadžment koji bi se time bavio, rekao je. Šansu vidi i u autohtonim i tradicijskim proizvodima, posebice sada kada je Hrvatska postala članica EU.