Izvoz Hrvatske iznosio je od siječnja do kolovoza 50,7 milijardi kuna, što je 10,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao 4,5 posto, na 86,7 milijardi kuna, pokazuju danas objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Vanjskotrgovinski deficit iznosio je na kraju kolovoza 36 milijardi kuna, što je otprilike 1,16 milijardi kuna ili 3,1 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je osam mjeseci dosegnula 58,4 posto, dok je u istom razdoblju lani iznosila 57,3 posto.
Unatoč snažnom rastu, podaci za prvih osam mjeseci ukazuju na usporavanje stope rasta izvoza, jer je u prvih sedam mjeseci izvoz porastao 12,1 posto na godišnjoj razini.
Oštro usporavanje rasta izvoza u kolovozu
U proteklih godinu dana izvoz je rastao po dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini, no u kolovozu je porastao samo 1,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najniža stopa rasta od ulaska Hrvatske u EU u srpnju prošle godine.
Izražen u eurima, izvoz je čak i pao, za 0,1 posto, na otprilike 770 milijuna eura.
"U kolovozu je došlo do usporavanja pozitivnih trendova u robnoj razmjeni. Kada promatramo u eurima, razina robnog izvoza po prvi puta ove godine zabilježila je smanjenje, iako blagih 0,1 posto", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
To je, kaže, bilo za očekivati i posljedica je dvaju čimbenika. Ulaskom Hrvatske u EU došlo je, naime, do promjene metodologije praćenja robne razmjene s inozemstvom i tek će druga polovina ove godine dati realniju sliku.
"Isto tako, sredinom godine ojačali su rizici, jer je došlo do usporavanja gospodarske aktivnosti u eurozoni i EU, što se nepovoljno odrazilo na mogućnosti hrvatskog izvoza", objašnjava Šantić.
Ističe, međutim, da je jačanje izvozne baze i prodaje na inozemnim tržištima jedina mogućnost za ukupan rast gospodarske aktivnosti.
"Predstoji nam još jedna značajnija fiskalna konsolidacija, pa će domaća potražnja i dalje biti pod pritiskom. Stoga jedinu mogućnost za rast gospodarstva vidim na stranim tržištima", kaže Šantić.
Izvoz u EU i zemlje CEFTA-e raste
Podaci DZS-a pokazuju da Hrvatska i dalje glavninu robne razmjene ostvaruje sa članicama EU-a, na koje se odnosi oko 64 posto ukupnog izvoza u prvih osam mjeseci te 74 posto uvoza.
Hrvatski robni izvoz u EU u prvih osam mjeseci iznosio je 32,4 milijarde kuna, što je 13,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz iz članica EU istodobno je povećan za 6,7 posto, na 64,7 milijardi kuna.
U zemlje CEFTA-e hrvatski izvoz porastao je 13,5 posto na godišnjoj razini, na 10,3 milijarde kuna, dok je uvoz pao za 6,7 posto, na 4,6 milijardi kuna.
Što se tiče proizvodnih područja, najviše je u prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao izvoz odjeće, 48,7 posto, i tekstilnih proizvoda, 39,5 posto. Snažno je, 31,1 posto, porastao i izvoz proizvoda od drva, dok je izvoz prehrambenih proizvoda porastao 18,1 posto.
S druge strane, po rastu uvoza prednjači uvoz odjeće, koji je na godišnjoj razini porastao 68 posto, a slijedi uvoz tekstilnih proizvoda, s rastom od 22,4 posto. Uvoz prehrambenih proizvoda porastao je, pak, oko 10 posto, pića 22, a duhanskih proizvoda 24 posto.
Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz iznosio je u prvih osam mjeseci ove godine 6,6 milijardi eura, što je 9,6 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz porastao za 3,5 posto, na 11,4 milijarde eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 4,7 milijardi eura.