Najveću pozornost nesavjesnim vozačima koji za upravljač sjednu nakon nekoliko čašica mladog vina policija će posvetiti tijekom vikenda kada se očekuje i najveći broj martinjskih zabava. Osim toga, statistike pokazuju da su vikendi i inače kritični dani u tjednu kada se događa najveći broj prometnih nesreća s najtežim posljedicama.
Policija upozorava da je najčešći uzrok 'najtežih' nesreća brzina koja je vrlo često vezana uz 'pijanu' vožnju.
U policiji podsjećaju da se na sve vozače kojima izmjere preko 1,5 promila ili odbiju provjere na alkohol ili drogu, uz pripisane kazne koje mogu doseći i 15.000 kuna, primjenjuju i "posebne mjere" - najprije ih odvode na "triježnjenje", a potom uz optužni prijedlog privode sucu za prekršaje. Pred suca se izvode i vozači ulovljeni u drugim teškim prekršajima kao što su vožnja bez dozvole, prekoračenje brzine u naselju za više od 50 kilometara na sat, vožnja u suprotnom smjeru na autocesti i slično.
Vozačima sklonima alkoholu policija savjetuje da ne zaborave da za vožnju pod utjecajem alkohola niti jedan razlog nije opravdan te da koriste javni prijevoz ili taksije kako ne bi postali "crna statistička brojka". Također, dodaju da za upravljač nije pametno sjedati najmanje 24 sata nakon ispijanja veće količine alkohola.
Tijekom prošlogodišnje martinjske policijske akcije u Hrvatskoj je na vožnju pod utjecajem alkohola i droga, ukupno kontrolirano 13.424 vozača. Od tog broja, pod utjecajem alkohola zatečena su 1054 vozača, a 21 je odbio alkotestiranje. Također, 10 vozača bilo je 'pozitivno' na droge, dok ih je sedam odbilo testiranje. Najveći broj vozača pod utjecajem alkohola bio je u dobnoj skupini od 25 do 30 godina (285), od 31 do 40 godina (256) i od 18 do 24 godine (255).
Prema podacima MUP-a u prvih deset mjeseci ove godine, vozači pod utjecajem alkohola prouzročili su ukupno 3.469 prometnih nesreća, od čega 48 nesreća s poginulim osobama. U tim nesrećama poginule su 52 osobe, 485 je zadobilo teške, a 1611 lakše ozljede.