Upozorivši na taj problem, član Upravnog odbora Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Jurica Glavina u razgovoru za Hinu ističe kako se već sada zna, a i prema najavama koje im stižu, većina gradova i županija neće moći osigurati sredstva za dnevnice nastavnicima na školskim putovanjima. Stoga UHPA poručuje da tu odredbu u novom pravilniku treba hitno mijenjati kako školska putovanja, odnosno blizu 250 tisuća pred i posezonskih noćenja u hrvatskom turizmu ne bi bilo upitno.
Podsjećajući da se 'problem' s dnevnicama za nastavnike pojavio s pravilnikom koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo početkom ovog ljeta, s primjenom od početka ove školske godine ili od rujna, Glavina ističe da je UHPA, koja je i sudjelovala u njegovoj izradi, jako zadovoljna što je donesen jer se njime konačno uvodi red na tržište školskih putovanja i definiraju brojne dobre mjere, odnosi i procedure. No, kako napominje, sve dobro gotovo da je 'potrla' odredba da dnevnice nastavnicima trebaju plaćati Osnivači škola.
To, kako kaže Glavina, i UHPA i sve druge zainteresirane strane (škole, roditelji, agencije) smatraju neodrživim jer je poznato da većina osnivača nema za to potrebnih sredstava.
Stoga se UHPA zalaže za izmjenu te odredbu i da se u Pravilnik ili vrati ono što je i do sada funkcioniralo i u praksi, da se sredstva za dnevnice nastavnika osiguraju kroz cijenu paket aranžmana, ili da se nađu alternativna sredstva za to iz nekih drugih izvora.
Glavina dodaje da je to ujedno i jedna od odredbi pravilnika na koju su se požalili i upozorili iz UHPA-e i dvije ravnateljske udruge (osnovnih i srednjih škola), a dosta njih je, prema informacijama UHPA–inih članica, zbog toga odustalo od provođenja višednevnih putovanja učenika, što sve dovodi u pitanje i cjelovitu realizaciju školskog plana i programa čiji su sastavni dio i ta putovanja.
Malo rasterećenje roditelja, a velik gubitak za škole i turizam
Prema dosadašnjoj praksi, za dnevnice nastavnicima na putovanjima osnovnoškolskih učenika četvrtih i sedmih odnosno osmih razreda od pet dana i četiri noćenja iz cijena aranžmana išlo je oko 50 kuna, što su plaćali roditelji bez nekog većeg protivljenja želeći da im djeca putuju i na taj se način educiraju. Otprilike za isti iznos bi im sada ta putovanja bila jeftinija.
Taj iznos za neke roditelje, kako kaže Glavina, može biti puno, za neke malo, ali svakako nije osjetno rasterećenje, a istodobno dovodi u pitanje hoće li tih putovanja biti u onoj mjeri kao prije ili će na njih ići samo učenici iz 'bogatijih' gradova i županija koje će možda moći platiti dnevnice nastavnicima.
To bi onda značilo i neravnomjerno te nepravedno provođenje školskog plana i programa po cijeloj Hrvatskoj, što pogotovo nije održivo, upozorava Glavina dodajući i da su toga svjesni i u dvije udruge ravnatelja, osnovnih i srednjih škola, koje također traže izmjene Pravilnika kao i UHPA očekujući da će se to riješiti u idućih nekoliko tjedana odnosno da će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uvažiti takva traženja.
UHPA je zbog toga tražila i 'pomoć' Ministarstva turizma i vjeruje u dobar ishod. Pritom iznosi i neke od niza dobrih novosti iz pravilnika, poput one da se pozivi za dostavu ponuda objavljuju na mrežnim stranicama škola čime je cijeli proces otvoreniji i transparentniji, kao i da se putovanja u pravilu realiziraju u nastavne dane čime mogu biti i do 20 posto jeftinija te druge.
Tržište vrijedno oko 20 milijuna eura
Po procjenama UHPA-e, budući da službeni podaci ne postoje, tržište školskih putovanja u Hrvatskoj vrijedno je oko 20 milijuna eura ili oko 150 milijuna kuna, do čega su došli izračunom s obzirom na ukupan broj učenika koji godišnje putuju na ta putovanja, prosječnu cijenu aranžmana i duljinu boravka odnosno noćenja.
Veći izostanak tih putovanja odrazit će se na negativno na noćenja u hrvatskom izvan sezonskom turizmu, ali i na bilance agencija-organizatora putovanja kao i na ukupne turističke rezultate iduće godine, kaže Glavina.
Ističe i da se pritom teško može govoriti o rastu i razvoju tog tržišta jer su cijene aranžmana manje-više iste godinama, kupovna moć građana se stalno smanjuje, a svi ulazni troškovi rastu (energenti, fiskalni i parafiskalni nameti itd.) rastu. To nisu laki uvjeti poslovanja, pogotovo što se od agencija uvijek očekuje da na školskim kao i drugim putovanjima zadrže pa i unapređuju kvalitetu usluge, zaključuje Glavina.