Indeks ekonomske klime (ESI) porastao je u listopadu za blagih 0,5 bodova, na 104 boda. To je njegov prvi osjetniji rast od ožujka kada je uvećan jedan bod.
Očekivanja su poboljšana u industriji, te građevinskom i uslužnom sektoru a veći su optimizam iskazali i potrošači. Pogoršanje je zabilježeno samo u maloprodaji, pokazuje istraživanje EK.
U Hrvatskoj su pak očekivanja u gospodarstvu pogoršana u listopadu, drugi mjesec zaredom. ESI je tako kliznuo na 111,3 boda, sa 113,9 bodova koliko je iznosio u rujnu.
Indeksi u pojedinim sektorima hrvatskog gospodarstva bilježe suprotne trendove od onih u EU, pa su osjetno pogoršana očekivanja u građevinskom sektoru i u industriji, uz pad odgovarajućih indeksa za 2,5 odnosno dva boda, te u uslužnom sektoru, čiji je indeks smanjen za 1,6 bodova.
Blago je poboljšano samo raspoloženje u maloprodaji, čiji je indeks porastao za 0,5 bodova.
Značajnije povećanje indeksa na razini EU-a zakočila je Velika Britanija čiji je indeks smanjen 2,1 bod. Značajnu potporu pružila je pak Poljska čiji je ESI uvećan 2,9 bodova.
Ekonomska je klima u listopadu poboljšana i u eurozoni, uz rast odgovarajućweg indeksa za 0,8 bodova, na 100,7 bodova, što znači da je nešto iznad dugoročnog prosjeka.
Pritom je među velikim gospodarstvima najveći rast indeksa zabilježila Francuska, za 1,1 bod. Slijedi Njemačka s povećanjem ESI-ja za 0,6 bodova, te Italija čiji je ESI uvećan za 0,5 bodova.
U odvojenom je izvješću EK utvrdila da je poslovna klima u eurozoni u listopadu ostala nepromijenjena u odnosu na prošli mjesec, uz rast odgovarajućeg indeksa na 0,05 bodova, s 0,02 boda koliko je iznosio u rujnu. Pritom su očekivanja menadžera u pogledu proizvodnje i izvoznih narudžbi poboljšana dok su ocjene zaliha završenih proizvoda i dosadašnje proizvodnje ostala uglavnom nepromijenjena.