Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u rujnu porasla 4,6 posto u odnosu na kolovoz, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 3,8 posto u odnosu na rujan prošle godine.
To predstavlja nagli zaokret, s obzirom da je u kolovozu industrijska proizvodnja potonula za 4,7 posto na godišnjoj razini, najviše u posljednjih 15 mjeseci.
To je i znatno bolji podatak nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u rujnu industrijska proizvodnja pala za 1,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se od rasta za 0,7 posto do pada za 2,5 posto.
„Nakon razmjerno snažnog godišnjeg pada u kolovozu, u rujnu je industrijska proizvodnja zabilježila zamjetan rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini i time pozitivno iznenadila tržište“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Ističu i da je rast od 3,8 posto na godišnjoj razini najviša stopa rasta od ožujka 2013. godine.
Posljednjih mjeseci podaci iz industrije variraju. Nakon što je u prvih pet mjeseci ove godine proizvodnja neprekidno rasla, od lipnja podaci znatno osciliraju. U kolovozu je, primjerice, proizvodnja pala po najvećoj stopi od lanjskog svibnja, da bi u rujnu porasla po najvišoj stopi od siječnja prošle godine.
Promatrajući prema GIG-u, u rujnu je na godišnjoj razini najviše, 9,1 posto, skočila proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a s rastom od 6,9 posto slijedila je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je, pak, 5 posto, a kapitalnih proizvoda 1,2 posto.
U rujnu je na godišnjoj razini pad zabilježen samo u proizvodnji energije, za 7,6 posto.
U prvih devet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja ojačala 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Nakon pet godina uzastopnog pada, 2014. bi mogla donijeti vrlo blago pozitivnu stopu rasta obujma industrijske proizvodnje, za 0,5 posto godišnje. Pritom će zamjetniji rast i dalje biti ograničen usporavanjem oporavka u Europskoj uniji te posljedično manjom potražnjom za hrvatskim proizvodima, ali i izostankom oporavka domaće potražnje uslijed slabosti na tržištu rada“, zaključuju analitičari RBA.