Novca za knjigu sve je manje – Ministarstvo kulture ove je godine za potporu knjizi izdvojilo ukupno 5,056 milijuna kuna raspoređenih na 569 programa, uključivo autorska izdanja i prijevode, nasuprot prošlogodišnjih 6,782 milijuna kuna za 585 programa. Za otkup knjiga stotinu je nakladnika dobilo dodatnih 1,702 milijuna kuna za 216 naslova. Usporedbe radi, prošle je godine za otkup knjiga 107 izdavača dobilo dodatnih 2,652 milijuna kuna za 317 naslova.
"Potpore i otkup ministarstva sve su slabiji, sve manje novca knjižnice dobivaju za nabavku knjiga, a sve je lošija i naplata računa ispostavljenih knjižarama za knjige prodane iz komisije", upozorio je u razgovoru za Hinu glavni urednik nakladnika Šareni dućan Krunoslav Jajetić. Sve to, između ostaloga, rezultira sve manjim nakladama, pa tako taj koprivnički nakladnik, koji se posljednjih godina profilirao svojim zanimljivim izborom izdanja kultnih autora, stripova, prepjeva, biografija i autobiografija nove naslove tiska u tek 250 do 350 primjeraka.
Ove godine Šareni dućan planira objaviti 18 naslova, mahom prijevoda. Od nedavno objavljenih knjiga Jajetić ističe "Odesu", majstora kratke povijesti, Isaka Babelja u prijevodu Gustava Krkleca, te "Nevidljivog viteza" Itala Calvina u prijevodu Karmen Milačić. Upravo su objavljeni i "Poštar uvijek zvoni dvaput" Jamesa M. Caina, "Zabilješke starog pokvarenjaka" Charlesa Bukowskog, "Posljednji filmski magnat" Francisa Scotta Fitzgeralda, te "Melankolija otpora" Mađara Laszla Krasznahorkaija, a kao jedini domaći naslov u nakladi Šarenog dućana objavljene su "Domoljubne misli" Antuna Gustava Matoša (priredila Dubravka Oraić Tolić).
Šire čitateljstvo s tim će se djelima imati priliku upoznati na međunarodnom sajmu knjige Inerliber u Zagrebu, koji se ove godine na Zagrebačkom velesajmu održava od 11. do 16. studenoga.
Unatoč teškoj situaciji nakladnici ne odustaju, a u nastojanju da održe kontinuitet izdavanja kvalitetne domaće i svjetske literature, uz poznatu svjetsku ali i komercijalnu prozu sve veći naglasak stavljaju na publicistička – prijevodna i autorska – izdanja, ali i na mlade autore.
Profil: širina područja i iskorak u smjeru mladih domaćih autora
Jedna od karakteristika izdavačke strategije zagrebačkog nakladnika Profila, kako ističe glavni urednik Maroje Mihovilović, velika je širina područja koji njihov program obuhvaća, od političke publicistike, erotskih ljubića, vrijedne literarne proze, dječjih knjiga i ozbiljnih analiza društvenih kretanja, do self-helpa, vodiča i priručnika.
Velik medijski interes u ovoj su godini izazvala brojna izdanja u odabiru Profilova urednika Velimira Viskovića – nove knjige Mani Gotovac, Bore Ćosića, Ive Brešana, Viktora Žmegača, Pavla Pavličića, te uskoro, Rade Jarka i Branislava Glumca. "No, odlučili smo se, kada je riječ o domaćoj literaturi, napraviti stanoviti iskorak, pa ćemo objaviti i nekoliko knjiga novih autora, odnosno, autorica, vrlo svježeg diskursa, trend koji ćemo nastaviti i u narednom razdoblju", rekao je Mihovilović Hini.
Prva od njih je upravo objavljena knjiga Maje Milčec "Odakle da počnem", "ambijentalno smještena u Zagreb, kao što su bile knjige njezina pokojnog oca Zvonimira Milčeca, ali u jedan novi kvart, s posve novom vizurom i diskursom".
Ove godine Profil je snažno ušao u još jedno područje, knjige za mlađe čitatelje, napomenuo je Mihovilović. U području "young adult" literature dosad je objavljena knjiga Jamesa Dashnera "Labirint: Nemogući bijeg" po kojoj je snimljen i filmski hit, a uskoro izlazi i hrvatski prijevod romana "Poslije svega" Anne Todd.
Kad je riječ o prijevodnoj literaturi, Mihovilović je posebno ponosan na "izuzetno opširnu i dubinsku" ekonomsku analizu "Kapital u 21. stoljeću" francuskog autora Thomasa Pikettyja. "Prevođenju tog vrlo kompleksnog djela prionuli smo izuzetno ambiciozno i pažljivo, pa su na prijevodu radile tri osobe", kaže. Knjigu je s francuskog prevela Nataša Desnica Žerjavić, a obavljene su i dvije stručne redakture teksta.
U sferi publicistike istaknuo je biografiju njemačke kancelarke Angele Merkel njemačkog novinara Stefana Korneliusa u prijevodu Borisa Perića, te novu knjigu bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva, francuske novinarke Florence Hartmann.
Za Profil jesen je najvažniji dio godine, kada se izdaje najveći broj knjiga s posebnim naglaskom na Interliber, koji predstavlja posebnu točku izdavačke strategije toga nakladnika. Ove godine za Interliber Profil priprema tridesetak novih naslova, a zasad su u planu 22 promocije najznačajnijih domaćih i inozemnih izdanja.
Pritom će velik naglasak biti na publicistici, što ne znači i promjenu fokusa nauštrb beletristike, koja će se na Interliberu predstavljati s naglaskom na "finu prozu", napominje Mihovilović.
Tako će se predstaviti "Priča za vremensko biće" Ruth Ozeki, "izniman roman" i "jedan od najintrigantnijih i najkompleksnijih romana posljednjih godina", prošle godine uvršten u uži izbor za nagradu Man Booker. Tu su i treći roman indijsko-američke spisateljice Jhumpe Lahiri "Nizina", obiteljska saga te ujedno i roman o posljedicama zaluđenosti političkom idejom, te "Svjetlost koju ne vidimo" nagrađivanog američkog pisca Anthonyja Doerra.
VBZ: kvaliteta na prvome mjestu
Zagrebački nakladnik VBZ, kako ističe glavni urednik Drago Glamuzina, u ovoj godini planira objaviti sedamdesetak naslova, što je oko deset posto manje nego lani, ali nipošto nije znak znak pada u kvaliteti. "Usprkos krizi i nešto manjem broju naslova, ne odustajemo od kvalitetne literature, već i dalje pokušavamo djelovati u više smjerova objavljivanjem cijelog niza knjiga najkvalitetnijih stranih i domaćih pisaca", ističe Glamuzina.
Nakladnik usmjeren na široku publiku svih dobnih i interesnih skupina koji podjednak naglasak stavlja na svjetske hitove, komercijalnu prozu i domaće autore pred Interliber će, među ostalim, objaviti novi roman "Americanah" mlade nagrađivane nigerijske spisateljice s američkom adresom Chimamande Ngozi Adichie, u prijevodu Marine Horkić.
Tu su i "kultni roman" Paula Bowlesa "Sklonište od neba" (prijevod Martina Čičin Šain) po kojem je snimljen film "Čaj u Sahari", te autobiografski tekst Aleksandra Hemona "Knjiga mojih života", "dosad možda najbolja knjiga toga Sarajlije sa svjetskom književnom karijerom", u prijevodu Petra Vujačića.
Od domaće publicistike Glamuzina ističe novu knjigu Predraga Matvejevića "O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije", a veliko zanimanje medija i čitatelja očekuje i od objave memoarske knjige Zdenke Heršak "Nosili me vihori", "u kojoj ta sjajna glumica opisuje svoje odnose s najvažnijim muškarcima svog života".
"Oni koji vole knjige koje propituju sadašnji trenutak naše civilizacije doći će na svoje s knjigom Hane Rosin 'Kraj muškarca i uspon žene', a od strane publicistike još bih upozorio na izuzetnu knjigu Neala Aschersona 'Crno more', koja se ponajviše bavi burnom i složenom poviješću Krima i ukrajinskih stepa, jednog od danas najneuralgičnijih prostora na svijetu", napominje Glamuzina.
Uspješno se nastavlja i VBZ-ova biblioteka "The best of Croatian Literature", u čija je tri kola dosad objavljeno 14 naslova, a koja će "ponovo biti mješavina već klasičnih pisaca i najzanimljivijih mlađih autora".
Od "hitova od kojih živimo" ističe nove romane švedskih zvijezda krimića - "Kamonoresca" Camille Lackberg i "Nemoj zajebat" Jensa Lapidusa, a do Interlibera će iz tiska izići i bestseller Liz Tuccilo "Kako biti sama". "VBZ neće odustati ni od pjesničke biblioteke, pa će ove jeseni u njoj izići nove knjige Mile Stojića i Ane Brnardić", dodao je Glamuzina.
OceanMore: publicistički naslovi i gostovanje Laszla Krasznahorkaija
Nakladnik OceanMore na popisu svojih izdanja ima neke od najistaknutijih imena svjetske književnosti, dobitnike najvažnijih književnih nagrada ali i niz domaćih imena. Po riječima glavne urednice Gordane Farkaš-Sfeci, ove jeseni naglasak te izdavačke kuće je na publicistici. Prvi je reprint književnog prvijenca liječnika i autora Bena Goldacrea "Loša znanost", koji je samo u Velikoj Britaniji prodan u više od pola milijuna primjeraka, te je preveden na 25 jezika. Knjiga je izuzetno dobro prošla i kod hrvatske publike pa će uoči Interlibera izaći i njezino drugo izdanje i to "upareno" s Goldacreovim novim djelom "Loši lijekovi - Koliko se medicina pokvarila i kako je možemo popraviti", u prijevodu Marka Kovačića i Maje Winkler. "Radi se o značajnim djelima koja se bave raskrinkavanjem manipulacija u znanosti i farmaceutici", kazala je Farkaš-Sfeci.
Izlazi i zbirka književnih eseja Borisa Perića "Važno je zvati se Gregor". "Pomna lektira Leopolda Sacher Masocha, Franza Kafke i Miroslava Krleže, trojice međusobno tek naoko teško spojivih pisaca, čija su djela, svako na svoj način, itekako obilježila misaone tokove 20. stoljeća, ta knjiga otkriva gdjekad upravo začuđujuće paralele i dodirne točke, tematska i strukturalna prožimanja, nad kojima bi se – posebice s obzirom na aktualnost njihovih refleksija u društvenim kontekstima današnjice - svakako valjalo dublje zamisliti", ističe Farkaš-Sfeci.
U ovoj godini Naklada OceanMore objavit će ukupno devet naslova, od kojih dvoje hrvatskih autora. Dosad su objavljena zbirka priča nobelovke Alice Munro "Javne tajne" u prijevodu Maje Šoljan; "Progon", jedini na hrvatski preveden roman "drskog, duhovitog i provokativnog" talijanskog prozaika mlađe generacije Alessandra Piperna (prijevod Ita Kovač); obiteljska saga "Kad svjetlost nestaje" njemačkog dramatičara Eugena Rugea u prijevodu Helen Sinković, te "Rat i rat" istaknutog mađarskog književnika Laszla Krasznahorkaija u prijevodu Viktorije Šantić.
Upravo gostovanje Krasznahorkaija u Zagrebu u organizaciji toga nakladnika Farkaš-Sfeci najavljuje kao najveći događaj. "Riječ je o trenutno najvećoj zvijezdi svjetske književnosti koju kritika i publika slavi kao jednog od najznačajnijih europskih pisaca", ističe. Na hrvatski je dosad, uz "Rat i rat", prevedena Krasznahorkaijeva novela "Posljednji vuk", a književna večer s autorom održat će se 27. listopada u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), te dan poslije u Booksi.