Tim istraživanjem se želi dobiti odgovor na pitanje kamo točno odlaze mlade želve koje napuštaju sjeverni Jadran dolaskom zime i padom temperature mora.
Puštene želve će se tako pridružiti skupini od šest želvi koje su sa satelitskim odašiljačima već puštene tijekom ljeta u slovenskim vodama, a u planu je postavljanje odašiljača na još deset kornjača.
Uporaba suvremene tehnologije omogućit će istraživačima praćenje kretanja i sezonskih migracija morskih kornjača u Jadranu te njihovog ponašanja. Osim slanja informacija o trenutnoj lokaciji, svaki je satelitski odašiljač opremljen senzorima koji bilježe dubine te profile zarona želvi i temperaturu mora, pa će stoga prikupljeni podaci po prvi puta dat trodimenzionalni uvid u način na koji glavate želve koriste staništa Jadrana.
"Uz identifikaciju područja zimovanja, ovo će istraživanje dati odgovor i na još jedno zanimljivo pitanje: vraćaju li se po završetku zimskog perioda mlade životinje natrag u svoja ljetna staništa u sjevernom Jadranu?", ističu iz Instituta Plavi svijet.
U provođenju ovog istraživanja znanstvenici iz slovenskog Instituta za bioraznolikost Sveučilišta na Primorskem, Instituta Plavi svijet iz Velog Lošinja, Morskog obrazovnog centra Pula te Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) usko surađuju s hrvatskim i slovenskim ribarima, u čijim se mrežama kao slučajni ulov često nađu morske kornjače. DZZP je u okviru nacionalnog Sustava za dojavu i praćenje izradio Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja gdje svaki nalaznik putem poziva službi 112 može dojaviti slučajan ulov, pronalazak ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke. Upravo su tako ulovljene želve u sklopu projekta NETCET korištene za satelitsko praćenje.
Podaci prikupljeni ovim istraživanjem pomoći će u boljem razumijevanju kompleksne biologije glavate želve u Jadranu te omogućiti njenu bolju i učinkovitiju zaštitu. To je i jedan od glavnih ciljeva međunarodnog projekta NETCET, kojeg u visini od 2,7 milijuna eura sufinancira Europska unija kroz IPA Jadranski program prekogranične suradnje, a u kojem, uz partnere iz Hrvatske i Slovenije, sudjeluju i institucije iz Italije, Crne Gore i Albanije.
Kretanje puštenih kornjača moći će pratiti i javnost putem weba Instituta Plavi svijet.