U prosjeku je proračunski deficit u 28 zemalja Europske unije u 2013. iznosio 3,2 posto i smanjen je za čitav postotni bod u odnosu na prethodnu godinu, izračunali su u Eurostatu u redovnom jesenjem izvješću, prvom sastavljenom prema novoj metodologiji ESA 2010.
U proljetnom je izvješću statistički ured još koristio metodologiju ESA 95, prema kojoj je deficit u EU28 u 2013. procijenjen na 3,3 posto BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u Europske unije iznosio je u 2013. prema novim procjenama 85,4 posto BDP-a, što znači da je povećan za 1,9 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.
U travnju je Eurostat primjenom 'stare' metodologije procijenio njegovu vrijednost na 87,1 posto BDP-a.
Proračunski su višak u prošloj godini među zemljama članicama zabilježili samo Luksemburg, od 0,6 posto BDP-a, i Njemačka, od 0,1 posto BDP-a. Najmanji je manjak zabilježila Estonija, od 0,5 posto BDP-a, a slijedi Danska s 0,7 posto BDP-a.
Gornju granicu dopuštenog manjka od tri posto BDP-a prema propisima EU-a prekoračilo je 10 zemalja, među kojima i Hrvatska. Najveći je manjak zabilježila Slovenija, od 14,6 posto BDP-a, slijedi Grčka s 12,2 posto BDP-a, te Španjolska sa 6,8 posto, Velika Britanija s 5,8 i Irska s 5,7 posto BDP-a.
Hrvatska je prema podacima koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku (DZS) a Eurostat danas uključio u svoje izvješće zabilježila u 2013. proračunski manjak od 5,2 posto BDP-a.
Najmanji udio javnog duga u BDP-u zabilježila je pak prošle godine Estonija, od 10,1 posto. Slijedi Bugarska s 18,3 posto, Luksemburg s 23,6 posto i Rumunjska s 37,9 posto.
Gornju granicu dopuštenog udjela javnog duga u BDP-u od 60 posto prema propisima EU-a prekoračilo je u 2013. ukupno 16 članica Europske unije, uključujući Hrvatsku.
Najvišu je njegovu razinu u 2013. bilježila Grčka, od 174,9 posto BDP-a. Slijede Portugal sa 128 posto, Italija sa 127,9 posto, Irska, sa 123,3 posto, Belgija sa 104,5 posto i Cipar, sa 102,2 posto.
U Hrvatskoj je javni dug u 2013. prema službenim podacima DZS-a koje navodi Eurostat iznosio 75,7 posto BDP-a.
Eurostatove procjene za eurozonu pokazuju pad proračunskog manjka u 2013. na 2,9 posto BDP-a, s 3,6 posto koliko je iznosio u prethodnoj godini. Proljetos je prema metodologiji ESA 95 njegova razina u 2013. procijenjena na tri posto BDP-a.
Na kraju 2013. udio duga u BDP-u eurozone iznosio je prema novim procjenama Eurostata 90 posto BDP-a i uvećan je za jedan postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. U proljetnom je izvješću Eurostat njegovu vrijednost procijenio na 87,1 posto BDP-a.
Aktualno će Eurostatovo izvješće, zajedno s jesenjim gospodarskim prognozama, poslužiti kao osnova Europskoj komisiji za ocjenu proračunske i ekonomske politike zemalja članica u sklopu Europskog semestra.