Južnokavkaska država od 4,5 milijuna ljudi, Gruzija je premrežena plinovodima kojima se nafta i plin iz Kaspijskog bazena dopremaju iz Azerbajdžana za Europu. Nekad u sastavu Sovjetskog Saveza, Gruzija se nastoji izmaknuti sferi utjecaja Rusije s kojom je 2008. kratko ratovala zbog Južne Osetije i Abhazije, svojih odmetnutih pokrajina koje sada nadzire Rusija.
"Sukob s Rusijom mora se izbjeći. Gruziji je potrebna stabilnost", rekao je Alasania za Reuters. "Ali mi nećemo nikada pokleknuti pred Rusima... niti slušati da nam Rusija 'diktira' što je najbolje za Gruziju".
Gruzija pozorno prati pokušaj otcjepljenja proruskih istočnih pokrajina Ukrajine od ostatka zemlje.
Službena Moskva je najavila da će pokušaj Ukrajine da postane članica NATO-a smatrati sigurnosnom prijetnjom, a Gruziji je pak a nametnula embargo zbog proeuropske orijentacije.
Gruzija je u lipnju potpisala sporazum o pridruživanju s Europskom unijom kojim jača trgovinske i političke veze. Istodobno jača napore za pridruživanje NATO-u iako nije uspjela ući u NATO-ov pripremni plan MAP (Akcijski plan za članstvo).
Alasania je objasnio da će NATO-ovim centrom u Gruziji "zajednički upravljati NATO i Gruzija i da će to dodatno jačati sigurnosne i obrambene sposobnosti Gruzije".
NATO-ovi savjetnici trebaju pomoći uspostaviti odvojen logistički centar, a članice NATO-a snosit će troškove osnutka obaju centara kao i troškove obuke.
Gruzija je ojačala veze sa Sjedinjenim Državama otkako je stekla neovisnost od SSSR-a 1991. Podržala je i NATO sudjelujući svojim vojnicima u međunarodnim snagama u Afganistanu.
Alasania je rekao kako je službeni Tbilisi sklon podijeliti svoje iskustvo s Irakom i pomoći "izgraditi institucionalizirane iračke snage". Također je Tbilisi spreman pomoći SAD-u u borbi protiv prijetnje radikalne terorističke organizacije Islamske države.