"Bosna i Hercegovina nije prevladala zastoj u procesu europskih integracija, dok većina drugih zemalja u regiji odlučno napreduje. Uzrok za tu žalosnu situaciju leži uglavnom u nedostatku kolektivne političke volje u vodstvu zemlje", navodi Komisija u svom izvješću.
Komisija se osvrće i na socijalne prosvjede u BiH početkom ove godine i ističe da rješavanje socijalno-ekonomskih potreba građana treba biti prioritet za sve razine vlasti, posebice visoke nezaposlenosti mladih, zatim pomoć onima kojima je najpotrebnija, posebice nakon poplova u svibnju ove godine.
I dalje neriješeno pitanje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, predstavlja kršenje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
Zemlji također nedostaje učinkovit mehanizam koordinacije za pitanja povezana s europskim integracijama. U vezi s tim je i nemogućost donošenja sektorskih strategija, primjerice za promet, energiju ili okoliš, a to je uvjet za pomoć u tim područjima.
Komisija zaključuje da Srbija u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije, ali ističe da i dalje mora biti fokusirana na vladavinu prava, uključujući slobodu izražavanja, reformu javne uprave i ekonomsko upravljanje.
Od Srbije se traži da nastavi s regionalnim suradnjom, posebice proces normalizacije odnosa s Kosovom.
Komisija diplomatski oprezno upozorava Srbiju da se treba početi usklađivati sa stajalištima EU-om, ne spominjući izrijekom potrebu da se pridruži sankcijama protiv Rusije ili da odustane od plinovoda Južni tok.
"Srbija treba ubrzati svoje napore u pravcu usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, posebice u području energije - uključujući plinovod Južni tok, okoliš, klimatske promjene, državne potpore, zdravlje, sustav socijalne zaštite i politike azila. Srbija također treba postupno usklađivati svoje politike i stajališta s EU-om u razdoblju do pristupanja", kaže Komisija.
Crna Gora također u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije, a Komisija zamjera na kašnjenju u donošenju nekih reformi.
Komisija je Crnoj Gori u poglavljima koji se odnose na vladavinu prava postavila 84 mjerila, a od brzine kojom će ispunjavati ta mjerila ovisit će dinamika ukupnih pristupnih pregovora.
Od Podgorice se traže uvjerljivi rezultati u istraživanju, progonu i procesuiranju slučajeva korupcije, uključujući i onu na visokoj razini.
Komisija također traži nastavak istrage i procesuiranje slučajeva nasilja protiv novinara te od vlade traži da nastavi javno promicati i podupirati slobodu medija i da izbjegava izjave koje mogu biti shvaćene kao zastrašivanje.
Crna Gora također treba pojačati zaštitu populacije s različitim seksualnim orijentacijama.
Komisija predlaže šestu godinu za redom da se s Makedonijom, koja ima kandidatski status od 2005. godine, otvore pristupni pregovori. Ali zbog protivljenja Grčke, koja Makedoniji niječe pravo na njezino ustavno ime, nema pomaka u tom pitanju.
Istodobno, Komisija uočava da je Makedonija u nekim stvarima napravila korak natrag tijekom protekle godine.
Komisija izražava zabrinutost zbog rastuće konfliktne političke kulture u zemlji te poziva vlast i oporbu da osiguraju da se političke rasprave vode u prvom redu u parlamentu. Također postoji zabrinutost zbog rastuće politizacije državnih institucija i vladine kontrole nad medijima, selektivnog pravosuđa. Također se upozoraava na potrebu izgradnje povjerenje između makedonske i albanske etničke zajednice u zemlji.
Kosovo, čiju neovisnost još uvijek ne priznaje pet zemalja članica, ove je godine parafiralo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i nalazi se na početku europskih integracija.
Komisija pohvaljuje kosovske vlasti zbog načina i brzine na koji su vođeni pregovori o SSP-u.
Od Kosova se traže praktični rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te jačanje neovisnost pravosuđa.
Od kosovske vlade se očekuje reforma izbornog sustava i javne uprave. Komisija ističe da kosovski građani trebaju imati pristup slobodnim medijima i da ne budu diskriminirani bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost. Komisija također od vlade očekuje potporu dijaloga sa Srbijom i provedbu dosad postignutih dogovora u tom dijalogu.
Albanija je ove godine napravila veliki napredak stjecanjem statusa kandidata za članstvo na temelju postignutog napretka u reformama.
I od Albanije se očekuju sveobuhvatne reforme javne uprave, pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te jačanje zaštite temeljnih prava. Takođe se traži konstruktivan dijalog između vlasti i oporbe, što ranije često nije bio slučaj. Oporba od srpnja ponovno bojkotira parlament, stoga se od vlade i oporbenih predstavnika traži da uspostave politički dijalog.
Turska, koja vodi pristupne pregovore od 2005. i koja iz više razloga idu jako sporo, napravila je niz pozitivnih koraka, ali i mjera koje izazivaju zabrinutost.
Tijekom protekle godine Turska je, među inim, prihvatila zakon o provedbi paketa o demokratizciji, uključujući akcijski plan za sprječavanje kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima.
S druge strane, usvojeni su zakoni koji potkopavaju neovisnost pravosuđa, premještanje i otpušanje sudaca i tužitelja. Zabrinutost izaziva i zabrana društvenih mreža, što je odbacio turski ustavni sud.
Komisija kaže da je politička klima u Turskoj vrlo polarizirana pa su neki zakoni, od kojih su neki ključni za tursku demokaciju, doneseni bez odgovarajuće rasprave u parlamentu i bez konzultacija s civilnim društvom.
Ovo je posljednje izvješće o napretku Barrosove komisije. Novi predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker rekao je da tijekom njegova mandata do 2019. godine nijedna zemlja nema izgleda pridružiti se EU-u.