Takva procjena Deutsche Banka, drugog najvećeg trgovca valutama u svijetu, najdrastičnija je od svih dosadašnjih prognoza iz redova značajnijih investicijskih banaka, od kojih većina već uglavnom očekuje da će euro slabiti.
Izvješće njemačkog bankarskog diva, u kojem se tvrdi da će vrlo niski povrati od ulaganja i golemi trgovinski viškovi potaknuti snažan odljev kapitala iz Europe, sugerira da će euro deprecirati za dodatnih 25 posto. Već je oslabio 10 posto od svibnja, kada je njegov tečaj dosegnuo gotovo 1,4 dolara - najvišu razinu u posljednje dvije i pol godine.
Tako bi euro 2017., prema prognozama Deutsche Banka, trebao vrijediti manje od dolara, što je posljednji put bilo zabilježeno 2002., na kraju početne krize povjerenja u projekt uvođenja jedinstvene europske valute.
Značajniji sudionici deviznih tržišta većinom očekuju nastavak slabljenja eura u idućoj godini. U Barclaysu prognoziraju da će euro pasti ispod 1,1 dolara kroz godinu dana, nakon čega će nastaviti slabiti, a u Goldman Sachsu da će euro vrijediti jedan dolar u 2017. godini.
Europa postaje najveći izvoznik kapitala?
Viškovi na tekućim računima bilance plaćanja obično se smatraju pozitivnim za valute i mnogi komentatori već su uprli prst u njemačke goleme trgovinske viškove kao jedan od ključnih čimbenika koji su podupirali tečaj eura u prvom ovogodišnjem polugodištu.
George Saravelos iz Deutsche Banka smatra, pak, da će upravo taj višak, u okolnostima vrlo niskih stopa rasta, dovesti do smanjenja prinosa na sva ulaganja u Europi i posljedično pritiskati tečaj eura.
"Očekujemo da će golemi viškovi na strani štednje u Europi, u kombinaciji s agresivnim labavljenjem monetarne politike u eurozoni, izazvati najveći odljev kapitala u povijesti financijskih tržišta", napisao je u ovotjednoj bilješci klijentima.
"U iznosu oko 400 milijardi dolara svake godine, europski višak na tekućem računu bilance plaćanja veći je u usporedbi s onim Kine u prvih deset godina novog stoljeća. Ako se održi, bio bi to najveći višak dosad generiran u povijesti globalnih financijskih tržišta. To je bitno", napisao je Saravelos u bilješci.
Slabljenjem eura kupovinama imovine i održavanjem prinosa na obveznice i štednju u Europi na vrlo niskim razinama, Europska središnja banka samo bi pojačala pritiske na ulagače da kapital iznesu u inozemstvo radi ostvarivanja zarade, naveo je dalje Saravelos.
"Europljani će, kao najveće štediše u svijetu, utjecati na trendove u međunarodnim tijekovima kapitala u ostatku ovoga desetljeća. Europa će postati najveći izvoznik kapitala u 21. stoljeću. Nekoliko idućih godina obilježit će početak vrlo izdašnih europskih kupovina strane imovine", zaključio je Saravelos.