Radi se o unutarnjem "GPS sustavu" mozga koji omogućava da znamo gdje se nalazimo, kako možemo stići s jednog mjesta na drugo i kako možemo pohraniti te informacije tako da ih možemo odmah aktivirati kada sljedeći puta prelazimo isti put.
Njihova otkrića riješila su zagonetku kako mozak stvar kartu prostora oko nas i kako se možemo kretati kroz složeno okruženje.
"Otkriće... je riješilo problem koji je zaokupljao filozofe i znanstvenike stoljećima", naveo je odbor švedskog Karolinska instituta u priopćenju o dodjeli nagrade vrijedne osam milijuna švedskih kruna.
"Znanje o sustavu kojim mozak spoznaje prostor može stoga pomoći razumijevanju mehanizama koji su podloga pogubnog gubitka prostornog snalaženja koji pogađa ljude s Alzheimerovom bolesti", dodao je odbor.
Godine 1971. John O´Keefe, znanstvenik s University College London, otkrio je prvu sastavnicu toga sustava za prostornu orijentaciju. Otkrio je živčane stanice u dijelu mozga hipokampusu koje se uvijek aktiviraju kad je pokusna životinja bila u određenom dijelu prostorije. Druge su pak stanice bile aktivne kad je životinja bila u drugom dijelu prostorije. O´Keefe je zaključio da te stanice zajedno stvaraju kartu sobe.
Više od tri desetljeća kasnije, 2005., May-Britt i Edvard Moser, sa znastvenog instituta u norveškom gradu Trondheimu, otkrili su drugi ključni dio moždanog sustava za prostornu orijentaciju. Idenitificirali su drugu vrstu živčanih stanica koje su nazvali rešetkaste stanice koje stvaraju sustav koordinata i omogućavaju precizno pozicioniranje i kretanje.
Par Moser peti je bračni par koji je dobio Nobelovu nagradu.
Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju prva je koja je dodjeljuje svake godine.