Tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao je prošloga tjedna 0,4 posto, na 109,75 jena, a u jednom se trenutku, po prvi puta nakon šest godina, probio i iznad razine od 110 jena.
Dolar je ojačao i prema europskoj valuti, pa je cijena eura potonula 1,3 posto, na 1,2515 dolara, novu najnižu razinu u dvije godine.
Euro je oslabio i prema 'japancu, za 0,9 posto, na 137,35 jena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je prošloga tjedna više od 1 posto, na 86,59 bodova, novu najvišu razinu od lipnja 2010. godine.
To je već 12. tjedan zaredom kako dolarov indeks raste, što nije zabilježeno još od 1971. godine, kada je za vrijeme predsjednika SAD-a Richarda Nixona dozvoljeno slobodno formiranje tečaja američke valute.
Uspon dolara zahvaljuje se vijesti da je u rujnu u SAD-u otvoreno 248.000 novih radnih mjesta, oko 30.000 više nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula sa 6,1 na 5,9 posto, najnižu razinu od sredine 2008. godine.
Snažan rast zaposlenosti ukazuje na daljnji oporavak tržišta rada, što je umanjilo zabrinutosti u vezi tempa rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.
A to je podržalo uvjerenje ulagača da će američka središnja banka zaoštriti monetarnu politiku znatno prije europske i japanske središnje banke, koje će zbog slabosti njihovih gospodarstava još dulje vrijeme morati voditi vrlo popustljivu monetarnu politiku.
Uz to, ulagače je prošloga tjedna Europska središnja banka (ECB) razočarala. Doduše, njezin predsjednik Mario Draghi poručio je, nakon redovne sjednice, kako će ECB početi kupovati pokrivene obveznice sredinom listopada, a vrijednosnice s pokrićem u imovini (ABS) tijekom četvrtog tromjesečja.
Međutim, očekivali su se točni iznosi tih programa kupnje. U anketi Reutersa analitičari su procjenjivali da će ECB najaviti kupnju ABS-a i pokrivenih obveznica u iznosu od 200 milijardi eura u idućih godinu dana.
„Draghi je potvrdio da će ECB kupovati vrijednosnice tijekom iduće dvije godine, ali je razočarao jer nije otkrio iznose tih programa. To pokazuje da su čelnici ECB-a odlučili pričekati razvoj događaja“, kaže Azad Zangana, ekonomist u tvrtki Schroders.
Dodaje da su ulagači očekivali odlučnije poteze ECB-a jer dosadašnje mjere monetarne politike nisu potaknule kreditiranje, što je nužno za oporavak gospodarstva eurozone i poticanje inflacije kako bi se suzbili deflacijski pritisci.